Klintonova biblioteka otkriva: Žak Širak se zalagao za zauzimanje Srebrenice - Vijesti.me
transkript

Klintonova biblioteka otkriva: Žak Širak se zalagao za zauzimanje Srebrenice

U jednom dokumentu od 13. jula 1995. dat je zanimljiv transkript razgovora između tadašnjih predsjednika Francuske i SAD

Biblioteka Bila Klintona, nekadašnjeg predsjednika SAD, objavila je nova dokumente o ratu u BiH, u kojima je dosta pažnje posvećeno inicijativi Žaka Širaka, tadašnjeg predsjednika Francuske, da se Srebrenica vojnom silom oslobodi i preuzme od Srba.

U jednom dokumentu od 13. jula 1995. godine dat je zanimljiv transkript razgovora između tadašnjih predsjednika Francuske i SAD.

"Francuska je spremna sve svoje vojne potencijale stavi iza akcije za ponovno zaposjedanje Srebrenice. Još ne znam šta Britanci misle. Oni su direktno zainteresovani jer je Goražde, gdje su njihovi vojnici, blizu Srebrenice. Pitam se hoće li se i oni, kako su to Holanđani uradili u Srebrenici, samo spakovati i otići. Ne želim da Francuska bude saučesnik u takvoj situaciji", rekao je Širak Klintonu.

Klinton je na to odgovorio da cijeni čvrst stav Francuske po pitanju Srebrenice, ali je naglasio da je za njega Goražde mnogo bitnije
Tadašnji francuski predsjednik dodao je i da vojna operacija vraćanja Srebrenice Bošnjacima zavisi od volje SAD, Velike Britanije i Njemačke. Širak je naglasio i da njegova zemlja ne može dopustiti "da se oni poubijaju a mi sjedimo i ne radimo ništa, čime postajemo saučesnici".

Klinton je na to odgovorio da cijeni čvrst stav Francuske po pitanju Srebrenice, ali je naglasio da je za njega Goražde mnogo bitnije.

"Goražde je bitnije od Srebrenice i od Žepe, kako zbog veličine, tako i zbog psihološkog efekta", naveo je Klinton, dodajući da će Srbi, ako se nešto desi u Goraždu, smatrati "da imaju odriješene ruke za napad na Sarajevo".

Ipak, u dokumentima se navodi da Britanci nisu bili spremni za brzu i nasumičnu odluku o vojnoj akciji u BiH, uprkos pritiscima iz Pariza.

Takođe, Britanci su smatrali da Srbi mogu zauzeti Žepu kad god to žele, iako su sumnjali da će se to desiti jer im je "neophodno nekoliko dana da 'svare' Srebrenicu". U dokumentu se još navodi i da je Velika Britanija još jednom izrazila spremnost da zadrži svoje vojnike u BiH.

"Jedan od osnovnih razloga zašto sam mislio da je ispravno poslati britanske vojnike tamo (u BiH) i zašto oklijevam da ih povučem jeste što u tom slučaju prijeti opasnost od šireg balkanskog rata", naveo je Džon Mejdžor, tadašnji britanski premijer.