Počelo kampanja za funkciju predsjednika Austrije

Lider OVP Rajnhold Miterlener saopštio je sinoć da je predsedništvo stranke dogovorilo da aktuelni predsjednik Saveza udruženja Kol bude kandidovan za najvišu funkciju u zemljI
0 komentar(a)
Austrija, zastava, Foto: Kleinezeitung.at
Austrija, zastava, Foto: Kleinezeitung.at
Ažurirano: 11.01.2016. 10:07h

Početak nove godine obilježen je u Austriji pocetkom kampanje za funkciju šefa države, pošto predsjednički izbori u toj zemlji treba da budu održani do kraja aprila.

Prvi su trku započeli Irmgard Gris i Aleksander van der Belen, koji će na izbora izaći kao vanstranački kandidati, a od nedjelje je poznat i kandidat Narodne partije Austrije (OVP) - Andreas Kol.

Lider OVP Rajnhold Miterlener saopštio je sinoć da je predsedništvo stranke dogovorilo da aktuelni predsjednik Saveza udruženja Kol bude kandidovan za najvišu funkciju u zemlji.

Miterlener je kazao da Kol (74) ima veliko iskustvo u politici Austrije.

"On bi od prvog dana bio predsjednik, koji svoje znanje i sposobnosti ne bi morao tek na funkciji da uči", naglasio je Miterlener predstavljajući kandidata OVP.

Kol je istakao da je "austrijski patriota" i da želi da zastupa i štiti interese Austrijanaca u svijetu.

Inače, Kol je već bio "broj dva" u državi, pošto je bio predsjednik austrijskog parlamenta i ubraja se među najinteresantnije političke ličnosti Austrije.

Iako za sebe tvrdi da je duboko konzervativan, u mnogim stvarima je otvoreniji nego mnoge njegove liberalne partijske kolege.

Kol je sredinom 90-tih težio da postane šef OVP, ali u tome nije uspio pošto ga je nadjačao Volfgang Šisel.

Taj unutarpartijski poraz on je prihvatio i kao šef poslaničkog kluba bio je lojalan novom šefu Šiselu, na osnovu čega je dospio i na mjesto predsjednika skupštine.

Samo u parlamentu je Kol proveo 23 godine (od 1983.do 2006.), tako da ima dugo političko iskustvo i ima međunarodne kontakte.

Kol nije prvi izbor Miterlenera, već kandidat izabran nakon što je "siva eminencija" u OVP, dugogodišnji predshednik pokrajine Donja Austrija, Ervin Prel odbio da se kandiduje za šefa države.

Vanstranački kandidat Van der Bellen, takođe, ima dugo političko iskustvo i karijeru, te uživa ugled među značajnom broju glasača.

Ovaj 72-ogodišnjak bio je šef stranke Zelenih od 1997.do 2008., ujedno i najduži lider te stranke u istoriji ove partije.

Van der Belen je, u prvim intervjuima, posle objavljivanja vijesti i kandidaturi, izrazio uvjerenje da može pobijediti na izborima.

"Želim da probam, jer vidim da imam ozbiljne šanse", kazao je on.

Njegovu kandidaturu podržala je stranka Zelenih, ali bez odluke skupštine stranke, zbog čega je omladina Zelenih najoštrije kritikovala njegov ulazak u trku za šefa države.

Vanstranački kandidat Irmgard Gris (69), nije članica ni jedne stranke, i ona je, prije penzije, bila sudija i predsjednica Višeg suda Austrije.

U javnosti je prije svega poznata jer je predsjedavala Istražnom komisijom u vezi malverzacija u posrnuloj Hipo Alpe Adria banci.

Grisova komisija došla je do zaključka da preuzimanje Hipo od strane države 2009. nije bilo bez alternative i konstatovala nefunkcionisanje svih kontrolnih instanci u vezi ove banke.

Što se političkih stavova tiče zanimljivo je da je kazala da može da zamisli ukidanje neutralnosti na koju se obavezala Austrija.

Iako je vanstranački kandidat prihvatila bi podršku NEOS i Slobodarske partije Austrije (FPO), a za razliku od Van der Belena ne bi imala problema da prihvati lidera slobodaraca Hajnc-Kristijana Štrahea za kancelara.

Za sada je još otvoreno da li će i koga ostale parlamentarne stranke poslati u trku za predsjednika Austrije.

Najinteresantnije je koga će Socijaldemokratska partija (SPO), čiji je član bio i odlazeći predsjednik Hajnc Fišer, kandidovati, ali i da li će sve jača Slobodarska partija imati svog kandidata.

Bivši austrijski vicekancelar Erhard Busek, inače iz redova OVP, kritikovao je starost dosadašnjih kandidata.

On je, u intervjuu bečkom dnevniku "Esterajh", kazao da je trebalo izabrati mlađe ljude, jer ako predsjednik obavlja dobro dužnost trebalo bi da bude na mjestu šefa države još jedna mandat, što je teško očekivati od osoba koje su starije od 70 godina.

"Mislim da bi trebalo kandidovati ličnosti u starosti između 50 i 60 godina", poručio je Busek.

Predsjednički izbori, prema zakonu, treba da budu održani najkasnije do 24. aprila ove godine, pošto su prošli izbori za šefa države održani 25. aprila 2010.

Bonus video: