Turska se po svoj prilici vraća jednopartijskoj vladavini nakon što je Partija AK, sa islamističkim korijenima, pobijedila na jučerašnjim izborima što je veliki podstrek za predsjednika Tajipa Erdogana ali ishod koji će vjerovatno pojačati duboke podjele u društvu.
Kako su rezultati izbora pristizali, bezbjednosne snage su ispaljivale suzavac na demonstrante u većinski kurdskom jugoistočnom gradu Dijarbakiru, dok je podrška prokurdskoj opoziciji opasno padala i i prijetila da bude ispod deset odsto koliko je neophodno za ulazak u parlament.
Turski premijer Ahmet Davutoglu kazao je da je na jučerašnjim izborima pobijedila demokratija. „Danas je pobjeda naše demokratije i našeg naroda“, rekao je Davutoglu pristalicama AKP. „Nadam se da ćemo vam dobro služiti i sljedećih četiri godine i ponovo stajati pred vama 2019“.
U junu, AKP je izgubila apsolutnu većinu koju je imala od 2002. godine. Erdogan je jučerašnje izbore predstavljao kao šansu da se povrati stabilnost u vrijeme tenzija zbog kurdske pobune i nakon dva bombaška napada, koji su pripisani Islamskoj državi, dok kritičari strahuju od predsjedničkog autoritarizma.
Na osnovu 95 odsto prebrojanih glasova, AKP je osvojila 49,5 procenata, objavila je državna televizija TRT, što je više nego što su predviđali mnogi partijski zvaničnici. Glavni opozicioni CHP je osvojio 25,2 odsto a jedan visoki zvaničnik je kazao da su šanse za koaliciju skoro nikakve.
Jedan od predsjednika turske prokurdske opozicione Narodne demokratske partije (HDP) kazao je juče da je ishod izbora u Turskoj rezultat namjerne politike polarizacije koju je vodio Erdogan.
Figen Jugsekdag je na konferenciji za novinare u Ankari rekao da će HDP detaljno analizirati pad podrške od posljednjih izbora u junu, ali je istakao da je činjenica da je partija prešla cenzus od 10 odsto ipak svojevrstan uspjeh.
Visoki zvaničnici AKP kazali su za Rojters da očekuju da budu u mogućnosti da ponovo formiraju jednopartijsku vladu, a jedan od njih je kazao da očekuju da osvoje između 45 i 46 odsto glasova.
„Ovo je uspjeh koji je premašio naša očekivanja“, kazao je jedan zvaničnik, priznajući da su ih iznenadili razmjeri pobjede.
Od izbora u junu propalo je primirje sa kurdskim ekstremistima, rat u susjednoj Siriji se pogoršao, a Turska - članica NATO - bila je meta dva bombaška napada u kojima je stradalo više od 130 osoba.
Investitori i zapadni saveznici su se nadali da će izbori povratiti stabilnost i povjerenje u ekonomiji vrijednoj 800 milijardi dolara, omogućavajući Ankari da odigra efikasniju ulogu u suzbijanju priliva izbjeglica preko Turske u Evropu i u borbi protiv ekstremista ID.
Međutim, jačanjem Erdogana, čije gušenje slobode medija i kontrola pravosuđa uznemiravaju evropske lidere, odnosi sa Zapadom će vjerovatno ostati zategnuti.
Novi izbori su organizovani zbog nesposobnosti AKP da nađe mlađeg koalicionog partnera nakon izbora u junu. Erdoganovi kritičari su kazali da se borbeni lider organizovanjem novih izbora kocka kako bi osvojio dovoljno podrške kako bi njegova partija mogla da promijeni ustav i pruži mu veća predsjednička ovlašćenja.
Kocka se očigledno isplatila.
„Turska je značajno nazadovala u oblastima ekonomije, politike i borbe protiv terorizma tokom ovog perioda. Birači očigledno žele da vrate stabilnost“, kazao je jedan zvaničnik AKP.
Pojedini zapadni saveznici, strani investitori i Turci su smatrali da je koalicija AKP i CHP najbolji način za ublažavanje podjela i kontrolisanje Erdoganovih autoritarnih instikata.
Jedan visoki zvaničnik iz CHP, koji se pripremao za moguće koalicione pregovore, kazao je da su rezultati „prosto katastrofalni“.
Rezultat bi, kako navodi Rojters, mogao podstaći duboke podjele u Turskoj - između tvrdokornih konzervativaca koji smatraju Erdogana herojem radničke klase, i prozapadnih sekularista koji su sumnjičavi zbog njegovog autoritarizma i islamističkih ideala.
Bonus video:
