Svaki plan EU da Tursku, Srbiju i Makedoniju pretvori u sabirne centre za migrante bio bi duboko pogrešan i mogao bi ugroziti živote, ocijenio je danas Hjuman rajts voč (HRW). Ta organizacija istakla je da EU može da učini mnogo da pomogne Turskoj i zemljama Zapadnog Balkana prije nego što od njih zatraži da preuzmu veću odgovornost za rješavanje izbjegličke krize. Kako je navela organizacija za zaštitu ljudskih prava, EU će na sutrašnjem ministarskom sastanku još jednom pokušati da odgovornost za rješavanje izbjegličke krize prebaci na susjede. "Taj sastanak još jednom podvlači nešto što smo već vidjeli, da vlade EU kao odgovor na izbjegličku krizu vide zemlje izvan EU", rekao je zamjenik direktora HRW za Evropu i Centralnu Aziju Bendžamin Vord (Benjamin Ward). HRW navodi da se sjutrašnji sastanak odžava u trenutku rastuće zabrinutosti da EU želi da prebaci odgovornost za azilante na zemlje Zapadnog Balkana i Tursku i da juče objavljeni nacrt akcionog plana Turske i EU predviđa "sprečavanje nekontrolisanih tokova migracija iz Turske u EU" kao ključni cilj, kao i da je Mađarska već proglasila Srbiju za sigurnu treću zemlju i počela da joj vraća tražioce azila. Vord je naglasio da je Turska već primila govotovo dva miliona Sirijaca sa privremenom zaštitom što ne podrazumijeva siguran izbjeglički status, dok Srbija i Makedonija očito nisu u stanju da se nose sa sadašnjim prilivom migranata, čak ni na kraći rok.
Odgovor EU na izbjegličku krizu je ograničen i prevashodno fokusiran na jačanje granica EU, neprimanje ljudi kojima je potrebna zaštita i borbu protiv krijumčarskih mreža, navodi HRV
Hjuman rajts voč ističe je izgradnja kapaciteta za pravilno procesuiranje i humano smještanje tražilaca azila posao koji zahtijeva dugoročne napore i koji bi trebalo da bude komplementaran sa naporima EU a ne zamjena za vlade EU i njihove obaveze u skladu sa međunarodnim i EU pravom. Odgovor EU na izbjegličku krizu je ograničen i prevashodno fokusiran na jačanje granica EU, neprimanje ljudi kojima je potrebna zaštita i borbu protiv krijumčarskih mreža, navodi HRV i ističe da prije nego što od drugih zemalja zatraže da učine više, vlade EU treba da naglase sopstvenu odgovornost uključujući korake za unapređenje uslova za azil i prijem izbjeglica. HRW navodi da EU treba da obezbijedi tehničku i finansijsku podršku za jačanje kapaciteta sitema azila u zemljama Zapadnog Balkana i značajno poveća humanitartnu pomoć Turskoj, Jordanu i Libanu, dodajući da zemlje Zapadnog Balkana, prije svega Srbija i Makedonija nijesu u stanju da se nose sa prilivom migranata i tražilaca azila koji pretežno dolaze preko Grčke koja je članica EU. HRW u saopštenju podsjeća da je ove godine dokumentovao ozbiljne nedostatke u sistemu azila i prijema migranata u Srbiji, kao i slučajeve ozbiljnog policijskog zlostavljanja, zloupotreba i iznude prema tražiocima azila u Srbiji i Makedoniji. Na loše postupanje prema migrantima ukazivao je i Amnesti internešenel (Amnesty International) u julu kao i Komitet UN za borbu protiv torture u maju, dok je UNHCR idalje pri stavu iz izvještaja za 2009. da Srbija ne može da bude sigurna treća zemlja za vraćanje azilanata. dodaje se u saopštenju. U nacrtu Akcionog plana Turske i EU previđen je niz mjera sa ciljem da se "spriječe novi dolasci neregularnih migranata u Tursku i neregularni odlasci izbjeglica i migranata iz Turske u EU" što treba da se postigne borbom protiv krijumčarenja i jačom saradnjom u kontroli granica u saradnji sa Grčkom i Bugarskom, članicama EU. Planom je predviđena i preko potrebna pomoć Turskoj za zbrinjavanje sirijskh i iračkih izbjeglica, kao i za jačanje operacija spasavanja na moru.
Bonus video:
