Evropska komisija optužena za uljepšavanje podataka kako bi odobrila isplatu sredstava Egiptu

Dokumenti koji su procurjeli u javnost dovode u pitanje tvrdnje da je Egipat ispunio ciljeve u oblasti socijalne zaštite kako bi stekao pravo na kredite od dvije i po milijarde eura

346 pregleda 0 komentar(a)
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, Foto: Reuters
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, Foto: Reuters

Evropska komisija optužena je da je uljepšavala podatke kako bi omogućila isplatu sredstava Egiptu u okviru značajnog sporazuma sa autoritarnom vladom Abdela Fataha al Sisija.

Optužbe se odnose na sporazum vrijedan 7,4 milijarde eura, koji je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen obećala Al Sisiju tokom posjete Kairu 2024. godine, kojoj je posvećena velika medijska pažnja, prenosi Gardijan.

Trogodišnje „strateško i sveobuhvatno partnerstvo“ imalo je za cilj da ojača uzdrmanu egipatsku ekonomiju, odvrati migrante od dolaska u Evropu i doprinese stabilizaciji regiona pogođenog posljedicama napada 7. oktobra 2023. i izraelskog rata u Gazi.

Ova saznanja otvaraju šira pitanja o odnosima EU i Egipta, u trenutku kada su egipatske vlasti pod sve većom pažnjom zbog sužavanja medijskih sloboda, piše Gardijan. Tome su prethodili zatvaranje i navodno mučenje šest novinara, odnosno kompletne redakcije platforme za provjeru činjenica i istraživačko novinarstvo Matsadaash, kao i prošlomjesečno gašenje jednog od posljednjih nezavisnih medija u zemlji i osuđujuća presuda njegovoj poznatoj urednici Lini Atalah.

Atalah je uložila žalbu na tu presudu, a ove sedmice trebalo bi da se pojavi pred sudom u nastojanju da ospori i druge optužbe, uključujući „objavljivanje lažnih vijesti“, zbog čega je, bez njenog znanja, u odsustvu osuđena na godinu zatvora.

U središtu pažnje nalazi se pet milijardi eura povoljnih kredita EU Egiptu, odnosno zajmova sa olakšanim uslovima otplate, poznatih kao makrofinansijska pomoć, koja bi trebalo da bude dostupna samo državama koje poštuju ljudska prava i demokratiju. Dok su uslovi EU koji se odnose na demokratiju i ljudska prava neprecizni, krediti podrazumijevaju znatno konkretnije obaveze Egipta u sprovođenju ekonomskih reformi.

Podaci iz dva odvojena izvora – dokumenata EU koji su procurjeli u javnost i informacija koje su uklonjene sa internet stranice egipatske vlade – dovode u pitanje tvrdnje Evropske komisije da je Egipat ispunio ciljeve povezane sa programima socijalne zaštite, što je omogućilo EU da odobri isplatu pomoći od 2,5 milijardi eura.

U povjerljivim dokumentima Komisija je obavijestila evropske zakonodavce da je Egipat „u velikoj mjeri ispunio“, a potom i „ispunio“ dva odvojena cilja povećanja broja siromašnih građana obuhvaćenih programima socijalne zaštite u periodu od 2024. do 2026. godine. Međutim, podaci ukazuju na neto smanjenje broja korisničkih domaćinstava za 85.734, jer je egipatska vlada uklanjala korisnike iz programa socijalne zaštite, umjesto da proširuje njihov obuhvat.

Da je Egipat proširio programe u skladu sa, kako se čini, uslovima EU, a da pritom nijedno domaćinstvo nije izgubilo pravo na pomoć, oko 245.000 dodatnih domaćinstava, odnosno približno 909.000 ljudi, primalo bi te naknade. Gardijan navodi da je za tu okvirnu računicu koristio podatke Svjetske banke.

Prema dokumentima koji su procurjeli u javnost, Komisija je zahtijevala od Egipta da „dodatno proširi programe novčanih davanja“, ali je, uprkos neto smanjenju broja korisnika, ipak dala zeleno svjetlo za dva odvojena povoljna kredita u ukupnom iznosu od 2,5 milijardi eura.

Reagujući na nalaze Gardijana, jedna od vodećih predstavnica Evropskog parlamenta za odnose EU i Egipta, holandska poslanica Tineke Strik, kazala je da će Evropskoj komisiji uputiti poslaničko pitanje i zatražiti pojašnjenje.

„Zabrinjavajući su nalazi ovog istraživanja koji ukazuju na to da Komisija, po svemu sudeći, uljepšava rezultate Egipta“, rekla je Strik.

„Komisija je od samog početka koristila makrofinansijsku pomoć prvenstveno kao sredstvo da privoli Egipat na saradnju u oblasti migracija, dok je formalne uslove i obavezu izvještavanja Parlamenta tretirala kao nezgodnu formalnost.“

Prema planu, Egipat je do sada dobio 3,5 milijardi eura povoljnih kredita u tri tranše, dok se posljednja isplata od 1,5 milijardi eura očekuje prije kraja 2027. godine.

Optužbe za uljepšavanje podataka odnose se na dva programa socijalne zaštite – Takaful i Karama, koji obezbjeđuju novčanu pomoć siromašnim i ugroženim domaćinstvima.

Program Takaful (Solidarnost) obezbjeđuje novčanu pomoć siromašnim porodicama pod uslovom da korisnici redovno obavljaju zdravstvene preglede i da djeca redovno pohađaju školu. Program Karama (Dostojanstvo) pruža bezuslovnu novčanu pomoć osobama sa invaliditetom, starijim osobama, siročadi i udovicama.

Jedan od uslova EU za odobravanje prvog kredita od milijardu eura bio je da Egipat poveća broj domaćinstava koja koriste programe Takaful i Karama za 100.000, na ukupno 4,7 miliona.

U izvještaju koji je procurio u javnost, a koji je bio namijenjen predstavnicima Savjeta EU i Evropskog parlamenta, Komisija je ocijenila da je taj uslov „u velikoj mjeri ispunjen“.

Međutim, podaci iz istog izvještaja otkrivaju da je tokom tog perioda broj korisničkih domaćinstava neto smanjen za 62.281, usljed onoga što zvaničnici EU opisuju kao „višegodišnji proces ponovne provjere ispunjenosti uslova“.

Pojedini korisnici dodati su na spisak, ali je veći broj uklonjen jer je procijenjeno da više ne ispunjavaju uslove za primanje pomoći.

Da bi dobio narednu tranšu od 1,5 milijardi eura, Egipat je morao da „dodatno proširi“ programe, odnosno da na spisak korisnika Takafula i Karame doda još 60.000 domaćinstava.

Drugi izvještaj namijenjen zakonodavcima EU, koji je takođe procurio u javnost, pokazuje da je Komisija zaključila da je cilj „ispunjen“, jer je na spisak dodato 442.118 porodica.

Ovog puta Komisija nije navela koliko je korisnika uklonjeno sa spiska.

Međutim, podaci egipatskog Ministarstva socijalne solidarnosti pokazuju da je u 11 mjeseci zaključno sa junom 2026. godine, odnosno u periodu koji je prethodio isplati te tranše, zabilježeno neto smanjenje broja korisnika programa za 23.453.

EU je u julu 2026. objavila da je odobrila isplatu 1,5 milijardi eura.

Ti podaci su u međuvremenu uklonjeni sa internet stranice egipatskog ministarstva, ali je Gardijan, kako navode, imao uvid u snimke ekrana i arhivirane internet stranice.

U periodu od 2024. do 2026. godine, tokom kojeg je EU zahtijevala da Egipat poveća broj domaćinstava obuhvaćenih programima Karama i Takaful za 160.000, zabilježeno je neto smanjenje od 85.734 domaćinstva.

Timoti Kaldas, zamjenik direktora Instituta Tahrir za politiku Bliskog istoka, ocijenio je da Komisija generalno „nije dobro iskoristila sredstva evropskih poreskih obveznika kako bi podržala stvarnu stabilizaciju“ na drugoj strani Mediterana.

„Strateški interes Evrope jeste ekonomski stabilniji Egipat, čije stanovništvo živi u manje nesigurnim uslovima“, rekao je.

Sandra Gomes Lopes, španska poslanica socijalista u Evropskom parlamentu, koja je nedavno posjetila Kairo kako bi procijenila stanje ljudskih prava u Egiptu, kazala je da podaci koje je predstavio Gardijan otvaraju važna pitanja.

„Komisija mora transparentno da objasni zašto smatra da su ove obaveze ispunjene i da pokaže da evropska sredstva zaista doprinose poboljšanju socijalne zaštite stanovništva Egipta“, rekla je.

Naglasila je da EU ne bi trebalo da povuče podršku, „ali ne smijemo ni dozvoliti da nas strateški značaj te zemlje navede da snizimo standarde kada je riječ o ljudskim pravima“.

Za kritičare, pitanja o spremnosti EU da pozove Egipat na odgovornost zbog neispunjavanja veoma preciznih socioekonomskih ciljeva ne ulivaju povjerenje kada je riječ o širim, ali manje jasno definisanim ciljevima u oblasti demokratije i ljudskih prava.

Strik je kazala: „Činjenica da Egipat i Komisija, po svemu sudeći, ignorišu čak i potpuno jasne socioekonomske uslove ne povećava moja očekivanja da će poštovati neprecizno definisan preduslov koji se odnosi na demokratiju i vladavinu prava.“

Klaudio Frankavila, zamjenik direktora za EU u organizaciji Hjuman rajts voč (Human Rights Watch), rekao je: „Bez jasno utvrđenih mjerila, EU je uslovljavanje poštovanjem ljudskih prava pretvorila u blanko ček za autoritarni režim u Egiptu.“

U izjavi za Gardijan, Evropska komisija navela je da se cilj politike u vezi sa programima Takaful i Karama odnosio na nove porodice koje su postale korisnici, „a ne na neto povećanje“ njihovog broja.

Portparol Komisije kazao je da „nema protivrječnosti“ između te tvrdnje i navoda iz povjerljivog dokumenta prema kojem je Egipat bio obavezan da „dodatno proširi programe novčanih davanja“.

Upitana o isplati preostalih 1,5 milijardi eura obećanih kredita, Komisija je saopštila da će sredstva „biti isplaćena kada svi uslovi budu ispunjeni“.

To podrazumijeva ispunjavanje 24 uslova iz oblasti ekonomske politike, održavanje programa Međunarodnog monetarnog fonda na predviđenom putu, kao i „preduzimanje konkretnih i kredibilnih koraka ka poštovanju djelotvornih demokratskih mehanizama, uključujući višepartijski parlamentarni sistem i vladavinu prava, te garantovanje poštovanja ljudskih prava“.

Komisija je dodala da zvaničnici i diplomate EU „temeljno provjeravaju ispunjavanje uslova“ na osnovu „informacija koje dostavljaju egipatske vlasti i drugih relevantnih izvora“.

Misija Egipta pri EU u Briselu nije odgovorila na zahtjev za komentar, piše Gardijan.

Pogledajte još: