Novinari na Zapadnom Balkanu rade u neprijateljskom okruženju koje direktno utiče na njihovu mogućnost da rade kritički, odnosno da nezavisno izvještavaju, što je neophodno za demokratsko društvo, a vlasti često tuže medije za klevetu kako bi ih ućutkale, navode iz organizacije Human Rights Watch (HRW), prenosi Al Adžazira Balkan.
Prilikom istraživanja, HRW je ustanovio uzorak ponašanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji po kojem visokopozicionirani zvaničnici, uključujući crnogorskog premijera Milu Đukanovića i predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta RS Milorada Dodika, tuže novinare i medije za klevetu na građanskim sudovima.
Ove tužbe navode na to da su dio finansijskog kažnjavanja kritičkih medija, kao i da su mjera držanja novinara u sudu, a ne na njihovim poslovima, navode iz HRW-a.
"Ustanovili smo da visokopozicionirani zvaničnici, uključujući šefove država, koriste pravosudni sistem da napadaju medije koji su kritički nastrojeni prema njima, kao i novinare, tako što ih tuže za klevetu. Mediji i novinari koji su tuženi obično rade na osjetljivim temama kao što su korupcija, organizovani kriminal ili ratni zločini. Obično potom bude riječ o dugim sudskim bitkama, s ogromnim troškovima kojima se dodatno slabe ionako osjetljivi mediji.
Jedan glavni i odgovorni urednik iz Crne Gore je za Al Džaziru rekao:
"Oni (Vlada) nas pokušavaju udariti po novčanicima umjesto po glavama."
To takođe ima širi negativni efekat izazivanja samocenzure među novinarima i svaka tužba ili sudska odluka signalizira drugim novinarima šta mogu da očekuju ukoliko budu istraživali moćne poslovne interese i političke elite", kazala je za Al Džaziru Lidija Gal, istražiteljka HRW-a za područja Balkana i Istočne Evrope.
Srbija, BiH, Crna Gora i Kosovo su u različitim etapama pregovora za članstvo u EU, a da bi postale članice, ove države moraju ispuniti određene kriterijume u kojima se i nalaze i slobode izražavanja.
"Ukoliko je EU ozbiljna kada je riječ o njenim kriterijumima članstva, onda mora kao prioritet tražiti medijsku slobodu u svojim pregovorima sa BiH, Kosovom, Crnom Gorom i Srbijom. Ako ove države žele postati član EU, njihovi novinari ne smiju rizikovati svoje živote i reputacije jer rade svoj posao“, smatra Gal i dodaje da EU "može i treba da uradi više" kada je riječ o forsiranju pitanja slobode medija.
"To pitanje je dio kriterijuma za članstvo u EU i treba ga forsirati u pregovorima sa državama Zapadnog Balkana, postavivši stvari tako da medijske slobode budu kamen temeljac za dalja članstva. Unija takođe treba da odigra ključnu ulogu u ohrabrivanju zapadnobalkanskih vlada da njeguju klimu pogodnu za medijske slobode i tako osiguraju novinarima slobodan rad bez uticaja. Ovo znači da je potrebno javno i jednoglasno osuditi sve napade i zaplašivanje novinara i medijskih kuća na Zapadnom Balkanu i tražiti od nadležnih da provode detaljne i brze istrage.“
U izvještaju HRW se dodaje da vlasti u BiH, Crnoj Gori, Srbiji i na Kosovu treba da preduzmu hitne korake kako bi stvorile sigurno radno okruženje za medije i okončaju nekažnjavanje zločina prema novinarima.
"Države Zapadnog Balkana promovišu svoje okretanje demokratiji već dvije decenije, ali iznude i napadi na novinare guše demokratiju. EU treba da pritisne države Zapadnog Balkana da obustave pritiske i provode sudske postupke zbog zločina nad novinarima u sklopu procesa pregovora za pridruženje EU", ističe Gal.
Prijetnje smrću
Na 69 stranica izvještaja "Teška profesija: Napad na slobodu medija" dokumentovani su fizički napadi i prijetnje, uključujući one smrću, krivične prijave i prljave kampanje protiv novinara u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji te na Kosovu. Izvještaj je zasnovan na razgovorima s 86 novinara, od kojih je većina radila na osjetljivim temama poput ratnih zločina i korupcije.
Takođe su dokumentovani i slučajevi sajber napada na internet portale medija koji se kritički odnose prema vladama. Nijedna od navedenih država ne sprovodi adekvatne istrage i krivične postupke protiv napadača na novinare, navode iz HRW-a. Iz te organizacije za zaštitu ljudskih prava ističu kako vlasti država Zapadnog Balkana imaju obavezu da štite novinare i kreiraju sigurno okruženje gdje se slobodno može izvještavati bez miješanja vlasti.
"Ovo je naročito važno u osjetljivim dijelovima svijeta kao što je Zapadni Balkan sa svojom ne tako davnom istorijom ispunjenom ratovima u kojima su vlasti koristile medije kao alatke propagande. Iako se dosta toga promijenilo, atmosfera rada medija u mnogim dijelovima ove regije ispunjena je opasnostima i nasiljem, a ne napredovanjem kao dijelom demokratskog razvoja", dodaju.
Osjetljive teme i pogrdni nazivi
Gal naglašava da su kazne za prijetnje blage.
"Vlasti često umanjuju ozbiljnost prijetnji, među kojima se nalaze i prijetnje smrću, govoreći novinarima koji ih prijavljuju da to 'i nije toliko velika stvar'. Naše istraživanje pokazuje da tužioci često ne uzimaju u obzir činjenicu to da je novinar nečija meta zbog njegovog rada kao otežavajućeg, pa čak i relevantnog faktora u odlučivanju motiva napada ili određivanja kazni", kazala je Gal za Al Džaziru.
"Naprimjer, dokumentovali smo slučaj kada tužilac nije uspio da identifikuje direktnu prijetnju novinaru kao takvu, kazavši da je osoba koja je prijetila zapravo željela da razjasni neke stvari novinaru. Konačno, nekoliko slučajeva koji su stigli do suda rezultovali su blagim kaznama. Uzevši sve u obzir, ovaj slabi odgovor države šalje poruku nekažnjivosti i govori onima koji traže manje medijskih sloboda da su napadi i prijetnje novinarima u redu i da to ne nosi opipljivije posljedice."
Novinari koji rade na osjetljivim temama mete su klevetničkih kampanja provladinih medija.
Novinarke su često mete uvredljivih priča u kojima se koristi seksualno eksplicitan rječnik, navode iz HRW-a. Tako je jedan provladin list za jednu novinarku napisao da je "prostitutka", navodi Al Džazira.
Bonus video:
