Erdogan da smanji ambicije, "kurdski Obama" mu ne da veća ovlašćenja

Prokurdska narodna demokratska partija (HDP) bila je na putu da osvoji više od 12 odsto glasova, što znači da je prvi put uspjela da uđe u parlament, zbog čega se slavilo na kurdskom jugoistoku
3 komentar(a)
Redžep Tajip Erdogan, Foto: Reuters
Redžep Tajip Erdogan, Foto: Reuters
Ažurirano: 08.06.2015. 06:28h

Nade turskog predsjednika Tajipa Erdogana da preuzme veća ovlašćenja pokopane su juče kada njegova vladajuća AK partija nije uspjela da osvoji apsolutnu većinu na parlamentarnim izborima, pokazali su preliminarni rezultati.

Na osnovu 99,9 odsto prebrojanih glasova, AKP je osvojila 41 odsto glasova, što je rezultat zbog kojeg će, prvi put od kako je došla na vlast prije više od decenije, morati da se muči kako bi formirala stabilnu vladu prvi put.

„Očekujemo manjinsku vladu i vanredne izbore“, kazao je jedan zvaničnik AKP za Rojters.

Prokurdska narodna demokratska partija (HDP) bila je na putu da osvoji više od 12 odsto glasova, što znači da je prvi put uspjela da uđe u parlament, zbog čega se slavilo na kurdskom jugoistoku.

Očekuje se da će HDP imati oko 80 poslanika u parlamentu, koji ima 550 mjesta. Lider HDP Selahatin Demirtaš je odmah sinoć odbacio mogućnost da njegova stranka uđe u koalicionu vladu sa Erdoganovim AKP. „Diskusija o izvršnom predsjedništvu i diktaturi je završena na ovim izborima“, kazao je.

Erdogan, najpopularniji moderni turski lider, ali takođe i lider koji je izazvao najveće podjele, nadao se ubjedljivoj pobjedi AKP, što bi mu omogućili da promijeni ustav i stvori predsjedničku republiku u stilu SAD. Jučerašnji izbori obilježavaju kraj 12-godišnje neometane jednopartijske vladavine i udarac je i za Erdogana i za premijera Ahmeta Davutoglua. Na osnovu sinoć objavljenih rezultata, sekularna Republikanska narodna partija (CHP) će ponovo biti druga po veličini stranka u parlamentu, sa oko četvrtinom glasova. Murat Karajalčun, predsjednik partije u Istanbulu, kazao je da ishod izbora predstavlja „jasno ne“ izvršnom predsjedničkom sistemu koji je zagovarao Erdogan.

Desničarska Partija nacionalistički pokret (MHP), koja je smatrana najvjerovatniji koalicionim partnerom AKP osvojila je oko 17 odsto glasova. Jedan zvaničnik iz AKP kazao je da je koalicija sa MHP malo vjerovatna, i da će vladajuća partija radije ići sama i pokušati da izgradi podršku uoči novih vanrednih izbora. „Ukoliko bude formirana koalicija AKP-MHP, onda nećemo ostvariti čak ni ovaj nivo podrške na sljedećim izborima“, kazao je zvaničnik.

Lider ove partije Devlet Bačeli izjavio je da bi Turska trebalo da ima nove izbore ako AKP ne uspije da dogovori koaliciju sa ostale dvije opozicione stranke u parlamentu.

"Prva moguća koalicija bi trebalo da bude između AKP i prokurdske Narodne demokratske partije (HDP)", rekao je Bačeli.

Prema njegovim riječima, drugi model bi mogao da bude AKP, Republikanska narodna partija (ĆP), koja je glavna opoziciona stranka, i HDP, prenio je Rojters.

"Ako se ne ostvari nijedan od ovih scenarija, onda moraju biti održani prijevremeni izbori", naveo je Bačeli.

Lider HDP Selahatin Demirtaš (42), koga nazivaju "kurdskim Obamom", već je odbacio mogućnost koalicije sa AKP, ističući da je ovim izborima stavljena tačka na dalju priču o većim predsjedničkim ovlašćenjima, čemu se nadao predsjednik Erdogan.

Bonus video: