Prije nešto više od godinu dana Emanuel Makron, 39-godišnji francuski predsjednik sa ambicioznim planovima i velikim željama za svoju zemlju, dobro je stajao u ispitivanjima javnog mnjenja.
Ali njegova popularnost posljednjih mjeseci strmoglavo pada i spustila se čak niže od one koju je imao njegov prethosdnik Fransoa Oland.
Prošle sedmice Makrona je podržavalo samo 29 odsto građana, a donedavno je imao podršku dvije trećine građana.
Potvrda promjene raspoloženja javnosti jest i pad povjerenja potrošača na najniže nivoe u više od dvije godine. Isti pokazatelj visoko je skočio nakon Makronove izborne pobjede u maju 2017.
Razlozi za takav obrt višestruki su i međusobno se preklapaju: glasači lijevog centra, od kojih su mnogi rizikovali glasujući za Makrona, kažu da njegova politika, posebno snižavanje godišnjeg poreza na ukupnu imovinu veću od 1,3 miliona eura, pogoduje bogatima. Uz to, često ga smatraju arogantnim, prenosi agencija Hina.
Skandal oko njegovog tjelohranitelja Aleksandra Benale, kojeg su kamere snimile kako tuče demonstranta na protestima 1. maja, narušio je ugled predsjednika.
Zatim je dvoje ministara u roku od nekoliko dana podnijelo ostavke - popularni ministar ekologije i ministarka sporta.
Treći, ministar unutrašnjih poslova, Žerar Kolomb, bliski Makronov saveznik, odlazi iduće godine kako bi se ponovno kandovao za gradonačelnika rodnog Liona. Njegov odlazak možda je najteži udarac. Prije nego je objavio svoje planove, govorio je da Makronovoj ekipi "manjka poniznosti" i izrazio žaljenje zbog nekoliko grešaka, posebno pristupa aferi oko Benale.
Šta takav dramatični pad popularnosti znači za Makrona i njegovu sposobnost da bude vođa u zemlji i u Evropi?
Njegovi bliski savjetnici brzo odgovaraju da ne znači ništa. Priznaju greške u koracima kao što je odluka Jelisejske palate da objavi video snimak na kojem Makron prigovara da se mnogo novca troši na socijalne naknade, a da je učinak mjera slab.
Ali ističu da je izabran zbog obećanja da će sprovesti temeljne ekonomske i socijalne reforme i da je odlučan da ih ostvari tokom petogodišnjeg mandata, bez obzira na sve, prenosi Hina pisanje agencije Rojters.
"Francuzi shvataju dvije ključne stvari: da se predsjednik drži svojih obećanja i da je ritam reformi jako brz, ali njihov učinak još nije vidljiv na terenu. Trebaće vremena da se to osjeti", rekao je visoki zvaničnik Jelisejske palate koji je želio da ostane neimenovan.
Priznaju takođr da makroekonomska situacija nije ružičasta kao što se predviđalo. Prognoze rasta su srezane, a nezaposlenost iznosi oko devet odsto što Makronu otežava ostvarivanje obećanja.
"Francuzi su skeptični, to je francuska kultura", rekao je francuski ministar finansija Bruno Le Mair novinarima u srijedu, pozivajući glasače da budu strpljivi.
"Traže konkretne rezultate, a ja mislim da treba vremena da bi se pokazale sve koristi reformi".
Neki glasači nisu na to spremni.
"Pad njegovog rejtinga bio je neizbježan", rekao je Orve Pol Žan, 74-godišnji Parižanin.
"Išao je prebrzo. Ne možete promijeniti staru zemlju kao što je Francuska tako brzo".
Stanovnika Pariza, Režis, koji nije želio da kaže svoje prezime, optužio je Makrona da "udara po radničkoj klasi".
"Daje najbogatijima, on je zaista predsjednik bogatih", rekao je.
Postoje takođe naznake da se pad popularnosti, i nemir u parlamentu zbog afere Benale, odražavaju na rad vlade.
Ustavne reforme planirane za jesen, uključujući smanjenje broja zastupnika za trećinu i uvođenje dijelom proporcionalnog sistema, su odloženi.
Ipak, zahvaljujući velikoj, odanoj većini u Skupštini, Makron vjerovatno neće morati puno da skreće sa kursa.
Možda u želji da dokaže da nije "predsjednik bogatih", ovog mjeseca u roku od sedam dana najavio je dvije politike koje ciljaju siromašne i bolesne - osam milijardi eura dodatne potrošnje za one sa najmanjim prihodima i dodatnih 400 miliona eura za zdravstvo.
Glavna obećanja u budžetu za 2019. godinu, objašnjena novinarima ove sedmice, usmjerena su na vraćanje novca poreskim obveznicima, a ne na veće reforme. Radi se o šest milijardi eura poreskih olakšica za domaćinstva i podsticaje za jačanje kupovne moći.
Ali, savjetnici ističu da reformska agenda, detaljno isplanirana prije preuzimanja dužnosti, u glavnim crtama i dalje stoji, a predstoje promjene penzija i naknada za nezaposlenost.
"Jupiter" Makron
Hoće li se Makron ipak trgnuti zbog pada popularnosti i prilagoditi stil kako bi postao privlačniji?
Takvih naznaka za sada nema. Njegovi pomoćnici brane Makronovu neposrednost i energičnost u "Jupiterovskim" govorima, u kojima nastupa kao da je vrhovno rimsko božanstvo.
Za predstojeće izbore za Evropski parlament u maju iduće godine kazao je otvoreno da ih vidi kao okršaj između lidera kakav je on, dakle progresivnih, proevropskih liberala, i populističkih, krajnje desnih nacionalista.
Isti takav okršaj vjerovatno će se zbivati na domaćoj sceni na idućim predsjedničkim izborima 2022. godine pa se Macron već priprema za odmjeravanje snaga sa krajnjom desnicom.
Znak da se komunikaciona strategija mijenja jeste i činjenica da je Jelisejska palata angažovala elokventnog portparola Silvana Forta, koji je istog intelektualnog kova kao i Makron.
Iako je pad popularnosti u anketama privlačna tema za naslovnice, analitičari napominju da to za Francusku nije ništa neuobičajeno. Većina predsjednika od Drugog svjetskog rata teško je uspostavljala odnos sa biračima u prvih 18 mjeseci mandata.
"Kada biste maknuli sve rejting agencije koje kažu da je Makron nepopularan, sve medijske komentare koji kažu da je nepopularan, gdje su zapravo znaci da je toliko nepopularan?", rekla je Sju Kolard, profesorica francuske politike na Univerzitetu u Saseksu.
Francuzi žele pogodnosti promjena bez pratećih poteškoća, dodala je.
Makron to razumije i samo se mora pobrinuti da ispravno prenese poruku.
"Mogu zamisliti da mu njegov tim za komunikacionu strategiju govori da bude malo pažljiviji, to je sve", kazala je.
Bonus video:
