Poljska neće zamrzavati kurs franka

"Zamrzavanja kursa franka na nivou prije 15. januara bila bi suštinska povreda ugovora", kazao je guverner Belka i dodao da najviše 2,5 odsto Poljaka koji su uzeli kredit u švajcarskim francima ima sada realne probleme sa otplatom
296 pregleda 0 komentar(a)
novac, franak, Foto: Shutterstock
novac, franak, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 21.01.2015. 14:51h

Poljska neće zamrzavati kurs švajcarskog franka kako bi pomogla stotinama hiljada Poljaka kojima su drastično poskupjele rate kredita.

To su saopštili guverner Narodne banke Poljske Marek Belka i poljski ministar finansija Mateuš Ščurek.

"Zamrzavanja kursa franka na nivou prije 15. januara bila bi suštinska povreda ugovora", kazao je guverner Belka i dodao da najviše 2,5 odsto Poljaka koji su uzeli kredit u švajcarskim francima ima sada realne probleme sa otplatom. "Ako neko uzima kredit u devizama u kojima ne prima platu izlaže se ogromnom riziku", podsjetio je guverner NBP po čijoj ocjeni treba sačekati i vidjeti kako će se stvari dalje razvijati, pošto ne vjeruje da će fank preći granicu pet zlota, dok je prjie 15. januara koštao 3,5 zlota. "Zamrzavanje kursa franka na nekom vještačkom nivou značilo bi samo betoniranje gubitaka. Govorimo o kreditima koji će živjeti još godinama. Vještački kurs mogao bi da bude jako nepovoljan za ljude sa kreditima jer poljski zlot može da ojača", kazao je televiziji TVN24 ministar finansija Ščurek.

Iako kredite u švajcarskim francima ima više od pola miliona Poljaka, a nekima su mjesečne rate porasle i za više od 200 eura, i Ščurek i Belka procijenili su da njihove nevolje ne predstavljaju sistemsku opasnost za poljski finansijski sektor i privredu.

Za sada je Komisija za finansijski nadzor savketovala bankama, a one su to u utorak prihvatile, da ne traže dodatne garancije za otplatu deviznih kredita koji su naglo poskupjeli.

Banke će takođe individualno klijentima omogućiti reprogramiranje i dužu otplatu kako bi rate bile prihvatljivije, a počeće i da odražavaju u kamatama referentne kamate švajcarske centralne banke i odustaju od klauzula u ugovorima po kojima je minimalna kamata LIBOR u Švajcarskoj ravna nuli, pošto je trenutno - 0,75.

Premijerka Eva Kopač zatražila je ipak od Mađarske da prenese iskustva na koji način i kojim administrativnim mjerama je riješen kod njih problem deviznih kredita.

U cijelom protfoliju deviznih kredita najgore su prošli Poljaci koji su ih uzimali 2007. i 2008. godine kada je kurs švajcarskog franka bio najniži a cijene stanova najviše. Krajem 2008. godine poljske banke evidentirale su 612.000 kredita u švajcarskim francima, 36.000 u eurima i 9.700 u ostalim valutama.

Krajem 2014. godine u švajcarskim francima je vođeno 569.000 kredita.

Poljaci koji su postali taoci skupog franka zahtijevaju od vlade samo da im organizuje tehnički pregovore sa bankama i to ne sa šefovima poljskih ispostava, već predsjednicima centrala u Beču, Cirihu, Berlinu i Parizu. Udruženje građana sa deviznim kreditima zahtjeva da se njihovi krediti preračunaju po povoljnijem kursu u suprotnom prijete kolektivnim tužbama sudu. Poljska vlada i centralna banka za sada kao poštenu podjelu rizika preporučuju da građani snose rizike promjena kursa a banke promjene referentnih stopa švajcarske centralne banke.

Bonus video: