Predsjednik Austrije Hajnc Fišer upozorava na opasnost od daljeg zaoštravanja politike sankcije prema Rusiji povodom ukrajinske krize.
On je, u intervjuu agenciji APA, kazao da ne bi bilo pametno i da je "štetno" verovati da se Moskva na taj način može oslabiti i staviti pod pritisak kako bi se nametnuli sopstveni politički ciljevi.
Fišer je ukazao da je i EU u ovoj krizi pravila greške.
On smatra da je ono što se trenutno dešava oko Ukrajine veoma ozbiljan konflikt, ali da se ne može nazivati "hladnim ratom".
"Najveći napori u Evropi, ali i drugdje u svijetu moraju biti uloženi kako bi se izbjegao svaki oblik rata, a tako i hladnog rata, čija opasnost i negativni potencijal ne smiju biti potcjenjivani", poručuje Fišer, dodajući da postoje značajne razlike između situacije 50-tih i 60-tih godina prošlog vijeka i aktuelnog stanja. "Bilo bi kratkovido vjerovati da se fenomen aktuelnog konflikta objašnjava time da je samo Rusija pravila greške, a Evropa i drugi akteri to nijesu", rekao je on.
Kako je objasnio, očigledno je da širenje NATO na istok nije protivno pisanim zakonima, ali je takođe jasno da su razgovori nekadašnjeg šefa sovjetske države Mihaila Gorbačova i Zapada nakon pada Berlinskog zida i ponovnog ujedinjenja Njemačke vođeni tako da je tada još postojeći Sovjetski Savez mogao da se osjeća bezbjednim da NATO jedinice neće dospjeti na njegove granice.
"Prava na samoopredeljenje država, posebno novoosnovanih je da same odlučuju o svojoj bezbjednosnoj politici, ali taj razvoj događaj drugačije izgleda iz perspektive Moskve nego Berlina ili Brisela", istakao je Fišer.
Trebalo je sarađivati s Moskvom
Istovremeno je naglasio da je u vezi sa Ukrajinom Evropa trebalo da sarađuje sa Rusijom, i da je Brisel očigledno precijenio atraktivnost ponude Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u odnosu na drugu opciju - ponudu Moskve.
"U Briselu se očigledno mislilo da je dovoljno da se na sto stavi ispregovarani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Jedno vrijeme su se čak, pored dogovorenog teksta, Kijevu postavljali dodatni zahtjevi. Tek u posljednjem trenutku je spoznato da je to za Ukrajinu test pred rascjep da li je ponuda EU dugoročno bolja ili ponuda Moskve, koja je konkretno bila prilagođena situaciji u toj zemlji za jesen 2013.godine", kritikovao je Fišer, podvukavši da to ne mijenja ništa na činjenici da je aneksija Krima bila protivna međunarodnom pravu.
Predsjednik Austrije smatra da se rješenje mora tražiti u nizu koraka, a prvi bi bio da se dogovoreno primirje mora poštovati, te da potom treba voditi razuman dijalog koji bi išao u pravcu smanjenja tenzija.
"Zato podržavam one koji kažu da smo dostigli stanje u kojem bi izmišljanje i uvođenje novih sankcija moglo dalje sprečavati Rusiju u razvoju i ujedno ne bi nas vodilo bliže ka rješenju. To vodi ka zaoštravanju. Pored toga potrebni su ozbiljni razgovori o reformama u oblasti decentralizacije ili federalizma, koji bi u istočnoj Ukrajini stvorili situaciju koju bi prihvatile obije strane", naglasio je Fišer.
On je izrazio nadu da aktuelna kriza u Rusiji neće imati uticaja na globalno ekonomsko stanje, ali upozorava da bi teška kriza u Rusiji ili ekonomski kolaps stvorio više problema nego što bi bilo time riješeno, kao i da vrata između Evrope i Moskve moraju ostati otvorena, a tako i u oblasti privrede.
Pozdravlja odluku SAD u vezi Kube i podržava priznanje Palestine
Fišer je dalje pozdravio odluku SAD u vezi sa Kubom ocjenjujući da se radi o velikom i važnom koraku, koji će stvoriti novu situaciju za razgovore sa pojedinim drugim latinoameričkim državama, a to će imati i pozitivan uticaj na politiku Evrope prema Latinskoj Americi.
Kada je riječ o Palestini on je istakao da samo priznavanje nezavisnosti neće previše pomoći mirovnom procesu, ali da prve reakcije pokazuju da je Izrael zabrinut zbog priznanja od strane evropskih država, zbog čega bi to moglo biti korišćeno kao instrument za podvlačenje argumenata iz Evrope povodom politike naseljavanja u Jerusalimu.
"Podržavam priznanje Palestine u povoljnom trenutku", naglasio je on dodajući da šansa za rješenje dvije države mora biti očuvana.
Bonus video:
