Inicijativa kojom se zahtijeva finansijska odšteta za hiljade nekadašnje švajcarske djece koja su svojevremeno bila prisilno udomljena i iskorištavana kao besplatna radna snaga u seoskim domaćinstvima, bez ikakvih prava, dobila je dovoljnu podršku da se o tom, jednom od najmračnijih pitanja u švajcarskoj istoriji, raspiše referendum, javile su svjetske agencije.
Švajcarska je dugo otezala s odgovorom na bolnu praksu kojom su se od sredine 19. vijeka pa skoro do kraja 20. vijeka siročad, ali i djeca iz siromašnih porodica, često samohranih roditelja, prisilno izdvajala iz svojeg porodičnog okruženja i smještala u ustanove ili dodjeljivala udomiteljima, najčešće dobrostojećim seljacima, koji su ih potom, najčešće uz nikakvu naknadu, izrabljivali na najtežim poslovima do trenutka njihove punoljetnosti ili na drugi način upravljali njihovim životima u skladu sa sopstvenim željama.
Mnoge osobe, koje su svojevremeno bile dio te grupe koju u Švajcarskoj nazivaju "djecom najamnicima", vlasti su pod egidom "socijalne pomoći" prisilno odvojile od njihovih najbližih i smjestile ih u udomiteljske porodice, gdje su mnogi, po sopstvenim priznanjima, bili psihički, a neki i polno, zlostavljani.
"Odštetni paket" prikupio 110.000 potpisa
Oko 200 žrtava te prakse danas je došlo u glavni švajcarski grad Bern kako bi zvanično predalo 110 hiljada prikupljenih potpisa podrške inicijativi nazvanoj "Odštetni paket za djecu najamnike i žrtve prisilnih mjera socijalne službe", prikupljenih u proteklih osam mjeseci.
Švajcarski sistem direktne demokratine predviđa da svaka osoba sa pravom glasa može da traži referendum o nekom pitanju ako u tu svrhu prikupi 100.000 potpisa u periodu od 1,5 godine.
Inicijatori referenduma procjenjuju da je tokom više desetina godina tim i drugim prisilnim postupcima bilo obuhvaćeno oko 20.000 djece te zahtijevaju osnivanje fonda solidarnosti u iznosu od 500 miliona švajcarskih franaka iz kojeg bi se isplatile odštete oko 10 do 20.000 žrtava, koliko ih je, po procjenama, još među životima. Svaki pojedinačni slušaj preispitalo bi posebno povjerenstvo, koje će se osnovati isključivo u tu svrhu, koje bi odlučivalo o visini odštete. Takođe se zahtijeva zvanično priznanje da se takva praksa zaista sprovodila i da se organizuje javna rasprava o tom pitanju.
Vlada se lani izvinila "djeci"
Švajcarska vlada, u čije se ime prošle godine ministarka pravde Simoneta Somaruga izvinila žrtvama, ali bez pominjanja odštete, odrediće datum održavanja referenduma nakon što provjeri valjanost prikupljenih potpisa.
"Prije nego što sam napunio 10 godina morao sam da počnem da radim na imanju, od 4 sata ujutro do sumraka. Nisam išao u školu, a svakodnevno me mlatio taj seljak koji me nije smatrao svojom porodicom", priča Čarls Probst (85) kojeg su, zbog siromaštva njegovih pravih roditelja, vlasti kantona Bern kad je imao 8 godina smjestile na farmu u Lisaku, na kojoj je i odrastao.
Stravične priče udomljene djece
Osim prisilnog rada na farmama, djeca koja su odvojena od svojih proživljavala su u udomiteljskim porodicama i druge strahote, pa su djevojke bile prisilno sterilisane, a neka su djeca primorana da budu pokusni kunići u laboratorijima koji su isprobavali nove metode liječenja ili lijekove.
"Imala sam 18 godina kad sam ostala trudna, a onda se dogodilo 'to'", ispričala je danas 60-godišnja Bernadet Gečer svoju turobnu priču u kojoj ju je udomiteljska porodica prislila na pobačaj i sterilizaciju u klinici u Vilu.
Užasavajuća praksa izrabljivanja maloljetne siromašne djece u Švajcarskoj počela se smanjivati sa napretkom tehnologije u poljoprivredi, kad su mašine sve više počele da zamjenjuju ljudski rad, a skoro potpuno je nestala 80-ih godina prošlog vijeka.
Bonus video:
