Beč i dalje centar svjetske špijunaže, a to potvrđuje najnoviji slučaj otkrića špijuna u Nemačkoj, koji je navodno instrukcije dobijao iz ambasade u Beču.
Austrija ima prijateljski odnos sa stranim obavještajnim službama, a tome doprinosi i zakon koji zabranjuje samo špijuniranje Austrije, ali ne i djelovanje sa ove teritorije na druge zemlje.
Lista diplomatskog kora u Austriji jasno ukazuje da mnoge ambasade imaju više osoblja nego što im treba.
Tako SAD i Rusija imaju najviše osoblja u Beču, iako im toliko nije potrebno.
Jedan broj stranih obavještajnih oficira je u Austriji prijavljen kao diplomatsko osoblje u ambasadama, konzulatima i međunarodnim organizacijama.
Ministar inostranih poslova Austrije Sebastijan Kurc iskoristio je nedavni boravak državnog sekretara SAD Džona Kerija u Beču da bi od njega zatražio razjašnjenje slučaja američke špijunaže u Njemačkoj, preko ambasade u Beču.
Iako je Keri obećao da je spreman da riješi sva otvorena pitanja, Kurc će najvjerovatnije dugo čekati na odgovore, ocjenjuju austrijski mediji.
Beč, nakon doba Hladnog rata, i dalje važi za centar međunarodne špijunaže. Zakonodavstvo Austrije predviđa samo kazne za djelovanje protiv zemlje domaćina, ali ne i drugih sa tla Austrije.
Ministarka unutrašnjih poslova Johana Mikl-Lajtner u sklopu inicijative za novi zakon o zaštiti ustavnosti planira povećanje kazne za špijunažu.
Međutim, to neće biti lako, jer, kako austrijskim medijima objašnjavaju bivši obavještajci, uticaj velikih sila je ogroman u Austriji.
Oni, kako naglašavaju, imaju širok spektar mjera za sprječavanje donošenja oštrjih zakona.
Takođe su strane obavještajne službe veoma dobro umrežene sa austrijskom politikom, što je javna tajna, a mnogi akteri nisu čak ni svjesni koliko su uplivali u vode špijunaže.
Pripadnici austrijskih službi razmjenjuju svoje informacije sa kolegama iz mnogih država svijeta.
Na međunarodnom tržištu špijunaže, austrijske službe su veoma cijenjene jer imaju šta i da "nude", prije svega sa Balkana.
Naime, Austrija je na Balkanu napravila, kako tvrde bivši obavještajci, mrežu agenata, koja svoje korijene ima još iz doba monarhije. Ta mreža je navodno dodatno izgrađena sa austrijskim vojnim prisustvom u Bosni i na Kosovu.
Isto tako i vojni sistem nadzora vazdušnog prostora pruža važne informacije stranim službama.
Poslanik stranke Zelenih Peter Pilc, zbog novih navoda u medijima, zatražio je uspostavljanje austrijske službe za odbranu od špijunaže, kako bi se nadziralo djelovanje američkih obavještajaca.
On je istakao da bi odgovarajući zakon mogao do jeseni da prođe parlament, te isto tako zatražio da se šef predstavništva CIA u Beču protjera iz Austrije.
Pilc je ukazao da su meta američkih špijuna prije svega međunarodne organizacije u Beču, kao što su UN i OEBS.
Pripadnici obavještajnih služba, prema dokumentu koji je iznio u javnost, prikupljaju sve informacije o osobama i međunarodnim organizacijama, koje se poslije detaljno analiziraju.
"Problem Austrije je što se ne radi samo o zaštiti privatnosti austrijskih građana, već i zaštiti međunarodnih organizacija sa sjedištem u zemlji, za čijuje bezbjednost zadužena Austrija", upozorio je Pilc.
Takođe je istakao da se radi i o zaštiti austrijske privrede i naučnih objekata.
Prema njegovim riječima, Austrija je centar američke špijunaže jer postoji veoma mali rizik od otkrivanja.
Služba za zaštitu ustavnosti i borbu protiv terorizma (BVT) posmatra samo djelovanja, ali ništa ne preduzima, kritikovao je Pilc.
Bonus video:
