Ministri odbrane NATO su odlučili da u Poljskoj i drugim članicama na istoku Evrope pojačaju snage i kapacitete kao uzvratne mjere Rusiji zbog ukrajinske krize, a s ciljem da se osnaži sposobnost NATO da se sučeli s budućim prijetnjama i izazovima u regionu.
To je saopštio generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen na zasjedanju ministara Atlantskog saveza, koje se danas završava u Briselu.
Na zasijedanju je dogovoreno da svi saveznici daju doprinos tom jačanju sposobnosti ili razmještaju trupa i naoružanja, a Rasmusen je snažno pozdravio odluku Amerike da izdvoji milijardu dolara za dodatne trupe, oružje i snaženje vojne moći atlantskih saveznika na evropskom istoku.
Moskva je kritikovala ove odluke atlantskih saveznika, uz ocjenu da to vodi novom "hladnom ratu" i mogućoj trci u naoružavanju.
Rusija je upozorila da se time krši osnivačka povelja Savjeta NATO-Rusija iz 1977. kojom je Atlantski savez po okončanju "hladnog rata" preuzeo obavezu da neće razmještati veće borbene snage u srednjoj i istočnoj Evropi koje bi zaprijetile bezbjednosti Rusije.
Rusija se takođe obavezala da neće upućivati "prijeteće trupe" i naoružanje na granice prema članicama NATO, a obje strane su se obavezale da neće smatrati jedni druge protivnikom ili neprijateljem.
Rasmusen je rekao da Rusija još nije povukla sve trupe s granice s Ukrajinom, da i dalje podržava pobunjenike na istoku te zemlje. On je odbio tvrdnje da je ukrajinska kriza izazvala neki novi "hladni rat", uz tvrdnju da ponašanje Rusije "podsjeća na hladnoratovsko razmišljanje starog kova".
Prema riječima Rasmusena, došlo se do "neodržive situacije" zbog toga što je, po procjeni NATO saveznika, Rusija u poslednjih pet godina izdatke za odbranu uvećala za 50 odsto, dok su atlantski saveznici u istom razdoblju svoje vojne rashode smanjili.
"Ono što smo vidjeli u Ukrajini je bio znak za buđenje", dodao je čelnik NATO koji je naglasio da je Vašington izdvajanjem milijarde dolara za vojno jačanje saveznika na istoku Evrope dao "jasan znak privrženosti Amerike Evropi i jačanju međuatlantske veze".
Ministri odbrane NATO su usvojili Akcioni plan za spremnost koji će biti razrađen na susretu vođa Atlantskog saveza u septembru.
Taj plan obuhvata jačanje NATO snaga za brzo uzvraćanje, NATO obavještajnog i mehanizma ranog upozoravanja, kao i obezbjeđivanje naoružanja i snabdijevanja i usredsređivanje manevara na "specifičnije odbrambene izazove".
Generalni sekretar NATO Rasmusen je, pored ostalog, ukazao na dogovor Danske, Njemačke i Poljske da krenu u stvaranje Multinacionalnog skeveroistočnog korpusa u Poljskoj.
Na zasjedanju je utanačen i dogovor o novoj zajedničkoj politici odbrane od sajber, informatičkih napada.
Galerija
Bonus video:
