Prekasno je za izvinjenja: Žrtve seksualnog zlostavljanja o dolasku pape

Papa Franjo će predstojećeg vikenda postati prvi pontif u posljednjih 40 godina koji je posjetio Irsku
68 pregleda 8 komentar(a)
Brej, Irska, Foto: Reuters
Brej, Irska, Foto: Reuters
Ažurirano: 21.08.2018. 18:11h

Endrju Meden je postao prva žrtva svešteničkog seksualnog zlostavljanja u Irskoj koja je 1995. javno progovorila o tome i detaljno opisala kako ga je, kao 12-godišnjaka, dvije i po godine zlostavljao parohijski sveštenik.

Tokom sljedećih 15 godina uslijedile su stotine sličnih priča nakon kojih je istragom razotkriveno endemsko seksualno zlostavljanje i zataškavanje koje je uzdrmalo status crkve u ovoj rimokatoličkoj zemlji.

Kada papa Franjo tokom vikenda postane prvi pontif u zadnjih 40 godina koji je posjetio ovu zemlju, Meden, porijeklom iz Dabilna, će biti daleko.

„Nijesam želio da budem ovdje i gledam kako gomile ljudi mašu zastavicama nakon svega što je Crkva uradila. Ne mogu da gledam kako se kliče toj instituciji dok je toliko pitanja ostalo bez odgovora. To bi mi bilo mučno“, kazao je za Rojters Meden, koji će u nedjelju kada se papa bude obraćao pred 500 000 ljudi, biti u Rimu.

„Nemam nikakva očekivanja da će papa reći istinu o tome što je Vatikan znao i o zataškavanju. Imali su dovoljno vremena da adekvatno reaguju na ono što se dogodilo u ovoj i drugim zemljama“.

Mnoge žrtve zlostavljanja dijele Medenovu skepsu. Aktivisti su ljuti što tema zlostavljanja - koja u Irskoj obuhvata i tretman žena i djevojčica u ozloglašenim domovima za majke i bebe - nije u centru papine posjete i planova.

Kada je nadbiskup Dablina, Diarmid Martin, kazao ranije ovog mjeseca da je „malo vremena“ da se papa Franjo sretne sa preživjelima svešteničkog zlostavljanja tokom njegove dvodnevne posjete, reakcija žrtava je bila žestoka.

Vatikan je saopštio da susreti pape sa žrtvama seksualnog zlostavljanja nijesu uvršteni u raspored. Kada se on sreo sa žrtvama zlostavljanja prilikom drugih posjeta, poput one u Čileu u januaru i u Filadelfiji 2015, saopštenje je izdato tek nakon što su susreti završeni.

Portparol Vatikana Greg Birk je kazao: „Ovo su često krajnje intimni susreti preispitivanja duše i često rezultiraju suzama na obje strane. Papa želi da poštuje njihovu privatnost, a onda žrtve kasnije mogu da pričaju o susretu ukoliko to žele. Ne žele sve žrtve da izađu u javnost“.

Nije pravilo da se papa prilikom svih posjeta inostranstvu sastane sa žrtvama svešteničkog seksualnog zlostavljanja, podsjeća britanska agencija.

Međutim, aktivisti u Irskoj kažu da strahuju da će svaki susret biti samo simbolični gest.

Meri Kolins, takođe žrtva zlostavljanja koja je provela zadnjih 20 godina vodeći kampanju za reforme, kazala je da papa treba da se sastane sa reprezentativnom grupom preživjelih koji će od njega tražiti da preduzme konkretne korake u cilju suzbijanja zlostavljanja.

„Stičem utisak da crkva nastoji da cijelu temu gurne pod tepih za vrijeme papine posjete jer bi moglo doći do neprijatnosti. Kada je sugerisano da nema dovoljno vremena, žrtve su bile zaista bijesne, uključujući i mene“, kazala je Kolins za Rojters.

„To zapravo pokazuje da crkva na zlostavljanje gleda kao na nešto što će nestati ukoliko ga ignoriše, a ukoliko se o tome ne priča onda se nije ni dogodilo. To ne možemo dozvoliti“.

Tema zlostavljanja je u većem fokusu nakon izvještaja objavljenog prošle nedjelje u kojem se navodi da se u Pensilvaniji događalo rasprostranjeno zlostavljanje tokom 70 godina i sistemsko zataškavanje od strane biskupa.

Kolins kaže da nijednu žrtvu ne može iznenaditi ono što se navodi u izvještaju iz Pensilvanije, ali da je nju vratilo u bolnu prošlost kada ju je u bolnici 1960-ih zlostavljao sveštenik, poslije čega se 25 godina borila sa depresijom i napadima panike.

Ona planira da nedjelju provede sa ostalim žrtvama, njihovim porodicama i pristalicama na događaju u centru Dabilna, koji organizuje još jedan aktivista Kolm O’Gorman.

O’Gorman, koji je imao 13 godina kada je papa Jovan Pavle IIdošao u Irsku 1979, a godinu i po kasnije ga je prvi put silovao sveštenik, kaže da organizuje događaj kao gest solidarnosti, a ne kao protest. Kakvu god poruku da tog dana pošalje papa Franjo, koji će se nalaziti na tri kilometra od njih, to neće biti dovoljno i prekasno je, smatra O’Gorman.

„Da Vatikan ovoj temi pristupa sa integritetom, papa bi došao ovdje prije 15 godina i ne bi samo poljubio zemlju, već bi pao na koljena i priznao istinu o onome što se dešavalo u ovoj zemlji i o ulozi Vatikana u svemu tome“, kazao je on.

O’Gormanov zlostavljač je izvršio samoubistvo nakon što je protiv njega podnijeta optužnica za silovanje. Zlostavljači Madena i Kolinsove su u zatvoru.

Za Kolinsovu - koja je, do prošle godine kada je zbog nezadovoljstva podnijela ostavku, bila vodeći član grupe koja je savjetovala papu Franja kako da iskorijeni seksualno zlostavljanje - vrijeme za izvinjenja je davno prošlo.

„Izvinjenja više prosto ne prolaze. To smo čuli toliko puta“, kazala je Kolins.

„Moramo da znamo šta će on konkretno da preduzme kako bi njegovi lideri snosili odgovornost za svoje ponašanje. Ovdje se radi o životima djece, a ne o reputaciji crkve“.

Papa: Iznevjerili smo najmlađe

Papa Franjo, suočen sa krizom zbog seksualnog zlostavljanja u nekoliko zemalja uputio je juče pismo svim katolicima, tražeći od svakog da mu pomogne da iskorijeni „kulturu smrti“ i obećavši da više neće biti zataškavanja.

U pismu, papa govori o patnjama koje su pretrpjela djeca zbog seksualnog zlostavljanja „značajnog broja sveštenika“.

Vatikan je saopštio da je ovo prvi put da je papa uputio pismo svim katolicima, kojih ima 1,2 milijarde, povodom seksualnog zlostavljanja. Pisma su ranije bila upućena biskupima i vjernicima u pojedinim zemljama.

„Shvatili smo da ove rane nikada neće nestati i da zahtijevaju od nas da snažno osudimo zločine i udružimo snage u iskorjenjivanju ove kulture smrti“, naveo je pontif.

„Sa stidom i kajanjem, priznajemo da kao sveštenička zajednica nijesmo bili tamo gdje je trebalo da budemo, da nijesmo djelovali blagovremeno, da nijesmo shvatili razmjere i ozbiljnost štete koja je nanijeta tolikim životima. Nijesmo brinuli za najmlađe, napustili smo ih“, napisao je Franjo. Papa je takođe priznao da je „srceparajuća bol žrtava, koja se vinula do neba, bila ignorisana i ućitkivana“.

Bonus video: