NATO je u objavio 15-ak fotografija snimljenih pomoću satelita na kojima se vidi da je Rusija nagomilala "velike snage spremne za djelovanje" duž granice sa Ukrajinom, prenosi agencija Rojters.
NATO procjenjuje da je u "više od sto baza", uglavnom privremenih, na istoku Ukrajine raspoređeno "između 35.000 i 40.000" ruskih vojnika.
Ruski vojni zvaničnik, kazao je za agenciju Ria novosti, da su snimci napravljeni u avgustu 2013.
"To su jako pripremljene snage koje mogu brzo da se pokrenu. Zabrinjava zbog toga što su te snage prijetnja za Ukrajinu iako ne znamo planove Rusa", rekao je brigadni general Geri Deakin, direktor Centra za upravljanje krizom (CCOMC) u NATO glavnom centru u Monsu, u Belgiji.
NATO je, da bi potkrijepio tvrdnje, pokazao novinarima fotografije vojnih baza snimljene krajem marta i početkom avgusta, gdje se ruska vojska rasporedila početkom marta.
Na jednoj fotografiji se može vidjeti 21 helikopter stacioniran usred polja, blizu Belgoroda, 40-ak kilometara od granice.
"U blizini je poređano 40-ak tenkova i više od 100 oklopnih transportera a da "nema traga stalne baze", rekao je visoki zvaničnik NATO-a.
Na fotografijama drugih baza vide se "nagomilane snage" sa više stotina vozila za prevoz vojnika, opreme, goriva i oružja.
"Raspoređivanje takvih snaga moglo bi se opravdati vojnom vježbom, ali nisu zapaženi veći pokreti", rekao je taj izvor agenciji Rojters.
Neki vojni stručnjaci misle da Rusija želi da zastraši ukrajinsku vlast prijeteći intervencijom.
Rasmusen poručio Rusiji: Prestanite da krivite druge za ono što radite
Generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen danas je u Pragu pozvao Rusiju da povuče vojnike s granice Ukrajine i uključi se u diplomatsko rješavanje krize.
Rasmusen je posredno odbacio slanje vojnika NATO u Ukrajinu, pošto je - kao je rekao - NATO usresređen na odbranu svojih članica.
"Iz Praga poručujem Rusiji: imate mogućnost izbora. Da prestane da krivite druge za ono što radite vi, da povučete vojsku s granica Ukrajine, da prestanete da zaoštravate krizu i da počnete dijalog", kazao je Rasmusen na konferenciji za novinare nakon razgovora sa češkim premijerom Bohuslavom Sobotkom.
"Ukoliko Rusija ozbiljno razmišlja o dijalogu, prvi korak bi trebalo da bude povlačenje vojnika", dodao je. Generalni sekretar NATO naglasio je da je agresija na Krimu nelegalna i nelegitimna.
Sobotka i Rasmusen
"Mi u NATO preduzimamo legitimne korake da izađemo na kraj sa nestabilnošću i rizicima koje su izazvali koraci Rusije. Rusija optužuje ukrajinske vlasti da ugnjetavaju Ruse (u Ukrajini) optužuje NATO za hladnoratovski mentalitet. To je čista propaganda. To je odluka Rusije da podriva ukrajinsku vladu i odvrati pažnju od svojih nelegalnih aktivnosti", rekao je Rasmusen.
Generalni sekretar NATO je posredno odbacio sugestije, kakvu će mu popodne predložiti i predsjednik Češke Miloš Zeman, da bi svaka dalja intervencija Rusije u Ukrajini trebalo da pokrene NATO da pošalje vojnike u Ukrajinu.
"Naravno da razmatramo sve mogućnosti pa i vojne opcije. Upozorio sam Rusiju da bi dalja vojna intervencija u Ukrajini imala ozbiljne posljedice i značila međunarodnu izolaciju Rusije. Ruska intervencija vodila bi ozbiljnim ekonomskim sankcijama", kazao je Rasmusen.
"To nije primarno stvar NATO. Mi se kao NATO koncentrišemo na odbranu naših saveznika, branimo građane naših zemalja cclanica. Zato sada preduzimamo korake - recimo: jačamo prisustvo NATO u Crnom moru, tu su i razne vojne vježbe. Želimo da pokazemo da smo spremni", rekao je prvi čovjek NATO.
Rasmusen je naglasio da NATO jača i vojnu saradnju s Ukrajinom, ali je ukazao da zemlja-članica i zemlja-partner nisu isto. Rasmusen je danas u Pragu apelovao na Vladu Češke da poveća ulaganja u modernizaciju armije, i vojne izdatke i dodao da je to problem u gotovo svim zemljama-članicama NATO.
Rusija ostala bez prava glasa u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope
Parlamentarna skupština Saveta Evrope (PS SE) usvojila je danas rezoluciju o Rusiji, kojom je ruska delegacija lišena prava glasa i isključena iz svih rukovodećih organa u toj organizaciji do kraja godine, javio je Itar-Tas s.
Ruska agencija je javila i da ruska delegacija zbog ograničenja ovlašćenja hitno napušta proljećno zasijedanje Parlamenztarne skupštine Savjeta.
Turčinov: Amnestija za separatiste ako predaju oružje
Proruski separatisti na istoku Ukrajine biće amnestirani ako predaju oružje i napuste zgrade lokalne administracije koje su okupirali, izjavio je danas vršilac dužnosti ukrajinskog predsjednika Oleksandar Turčinov.
"Garantujemo da sudskih postupaka protiv njih neće biti, ako predaju oružje i oslobode zgrade lokalne administracije. Spreman sam da u tom smislu potpišem dekret", rekao je Turčinov na sjednici parlamenta. On je to rekao u trenutku kada proruski separatisti pod kontrolom drže zgrade lokalne administracije u Donjecku i Lugansku, na istoku Ukrajine, koje su okupirali u nedjelju.
Turčinov je dodao da je telefonom razgovarao sa predstavnicima proruskih demonstranata u tim gradovima i da im je predložio "kompromis" tj. formiranje komisije sa ukrajinskim i stranim predstavnicima koji bi razmotrili postojeću situaciju i ključne tačke konflikta.
Zamjenik ukrajinskog premijera Vitalij Jarema, koji je sinoć otišao u Donjeck, izrazio je nadu da će kriza biti riješena bez upotrebe sile. Ukrajnski ministar unutrašnjih poslova Arsen Avakov, juče ujutru je, međutim, zaprijetio demonstrantima da će protiv njih biti upotrebljena sila.
"Za one koji prihvataju dijalog, moguće je politiccko rješenje, a oni koji hoće sukob, dobiće žestok odgovor", rekao je on na ministarskom savjetu. Avakov je tada dodao da bi kriza na istoku Ukrajine trebalo da bude rješena u nerednih 48 sati.
Rusija: Rasmusen koristi retoriku iz Hladnog rata
Rusija je danas kritikovala generalnog sekretara NATO Andersa Fog Rasmusena zbog "upotrebe retorike iz vremena Hladnog rata", dok se zaoštrava napetost između Moskve i zapadnih zemalja oko ukrajinske krize.
Rusko Ministarstvo spoljnih poslova danas je saopštilo da Rasmusen pretvara NATO u "elitni klub" koji koristi "duple standarde" u međunarodnoj politici.
Rasmusen je u utorak u Parizu pozvao Rusiju da povuče desetine hiljada vojnika raspoređenih, prema navodima NATO, duž ukrajinske granice. NATO optužuje Moskvu da koristi vojsku kako bi vršila pritisak na vladu u Kijevu i da priprema moguću invaziju na Ukrajinu.
Češke vlasti podijeljene oko NATO angažmana
Češki premijer Bohuslav Sobotka izjavio je danas u Pragu uoči razgovora sa Rasmusenom da NATO ne bi trebalo da zbog Rusije šalje svoje vojnike u Ukrajinu, već da reaguje isključivo ako bi bila napadnuta članica zapadnog vojnog saveza.
Rasmusen koji u Pragu danas razgovara sa češkim zvaničnicima o krizi u Ukrajini i inostranim vojnim misijama zapadnog vojnog saveza suočio se tako sa dvije sasvim različite pozicije Češke, pošto se šef države Miloš Zeman, za razliku od premijera Sobotke, zalaže za razmještanje trupa NATO u Ukrajini.
Pred posjetu najvišeg zvaničnika NATO Zeman je izjavio da će se zalagati za to da saveznički vojnici uđu u Ukrajinu ukoliko se Rusija ne zadovolji aneksijom Krima.
"Mislim da je nešto drugo okupacija Krima koji nikada nije pripadao Ukrajini, poklonio ga je Ukrajini Nikita Hruščov a da nije pitao nikoga. Nešto sasvim drugo je upadati na teritoriju suverene države", kazao je Zeman u srijedu češkoj agenciji CCTK.
Češki predsjednik naglasio je da u današnjem svijetu ne mogu da se stalno kao argument koriste manjine. "Pokrenuće se u svijetu lančana reakcija, a dovedeno do apsurda Rusi bi mogli da traže i da štite svoje gradjane u Karlovim Varima a to niko od nas ne bi želio", rekao je Zeman.
Letonija: Ne bi se Rusija usudila na napad na članicu NATO
Premijerka Letonije Laimdota Straujuma ne vjeruje da bi se Rusija usudila da u sadašnjoj krizi oko Ukrajine i nakon aneksije Krima napadne jednu članicu NATO i Evropske unije, bez obzira što u Letoniji živi brojna ruska manjina.
"Ne mogu da zamislim da bi Rusija mogla da pokuša da preuzme kontrolu nad teritorijom zemlje koja je članica NATO i EU. To nam daje dodatno osjećaj bezbjednosti. Građani su pomalo uznemirani razvojem zbivanja, imajući u vidu događanja iz prošlosti. Svi prate šta se sada dešava u Ukrajini", kazala je letonska premijerka u intervjuu koji objavljuje današnja Žečpospolita.
Straujuma je za poljski list naglasila da ne može uopšte da zamisli da bi Rusija htjela da udje u rizik oružanog sukoba sa NATO. Predsjednica vlade Letonije pozvala je etničke Ruse u Letoniji koji čine četvrtinu stanovništva zemlje a njih 200.000 nema letonsko državljanstvo pa tako ni neka građanska prava, recimo da izlazi na izbore, da uzmu letonsko državljanstvo.
"Optužbe od strane Rusije slušamo već neko vrijeme. Istina je da 200.000 stanovnika Letonije nema letonsko državljanstvo ali mogu da ga dobiju kad god požele. Ne mislim da bi ruska zajednica u Letoniji željela da živi u granicama Rusije. To bi bio povratak u prošlost.
"Životni standard u Letoniji je viši nego u Rusiji. I to je od značaja", rekla je premijerka. Za letonsku vladu crvena linija u sadašnjoj krizi bi bio ulazak ruskih trupa u Ukrajinu.
"Po mom mišljenju Krim je već na dugo vrijeme izgubljen. Ali ako ruska vojska odluči da pređe granicu Ukrajine na istoku nužna bi bila odlučna reakcija Zapada u vidu spremnih sankcija", kazala je premijerka.
U intervjuu Žečpospoliti premijerka Straujuma kazala je da za razliku od Poljske Letonija nija tražila da NATO razmjesti trupe na njenoj teritoriji iako je bilo takvih sugestija u letonskim medijima.
Nafta sve skuplja
Cijena nafte porasla je u srijedu na Njujorškoj berzi na najviši nivo za pet nedjelja, zbog nemira u istočnoj Ukrajini.
Referentna američka sirova nafte za isporuku maja poskupila je za 1,04 dolara, na 103,60 za barel. Nafta je dan ranije, u utorak, poskupila za 2,12 dolara. Njena cijena je iznad 103 dolara posljednji put bila 4. marta.
Sirova nafta tipa "Brent" koja se koristi za određivanje cijene drugih vrsta nafte, poskupila je za 31 cent, na 107,98 dolara za barel na Berzi u Londonu.
Trgovci računaju na prekid snabdijevanja zbog nestabilnosti u istočnoj Ukrajini i očekuju nove sankcije protiv Rusije, ključnog snabdjevača Evrope naftom i prirodnim gasom.
Računa se da najavljeno obnavljanje isporuka s četiri izvozna terminala u Libiji vjerovatno neće uskoro povećati zalihe nafte kod potrošača u svijetu.
Nafta je poskupila u Njujorku i Londonu uprkos izvještaju Uprave SAD za informacije o energetici da su američke zalihe nafte porasle prošle nedjelje za četiri miliona barela što je gotovo dvostruko više od ranije procjene.
Na berzi u Njujorku veleprodajna cijena benzina je porasla za tri centa, na 3,01 dolar za galon (3,8 litara), a cijena prirodnog gasa za pet centi, na 4,59 dolara za 1.000 kubnih stopa (28 kubnih metara).
Galerija
Bonus video:
