Telefonski razgovor

Lavrov upozorava Kerija: Ne prihvatamo sankcije, biće posljedica

Oružane trupe su napale ukrajinsku vojnu bazu Simferopolju, i jedan ukrajinski vojnik je ubijen u tom napadu
78 pregleda 325 komentar(a)
Ažurirano: 19.02.2019. 05:38h

Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov poručio je američkom državnom sekretaru Džonu Keriju da su sankcije zapadnih zemalja protiv Moskve zbog Krima apsolutno neprihvatljive, ističući da će biti posljedica.

"Sankcije SAD i EU su apsolutno neprihvatljive i neće proći bez posljedica", rekao je Lavrov Keriju u telefonskom razgovoru, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova.

Ruske agencije su prenijele da je američki predsjednik Barak Obama potpisao ukaz o uvođenju sankcija visokopozicioniranim ruskim činovnicima, među kojiima su predsjednica gornjeg doma parlamenta Valentina Matvijenko, vicepremijer Dmitrij Rogozin, savetnik ruskog predsjednika Sergej Glazjev, pomoćnik predsjednika Vladislav Surkov, poslanici Dume Elena Mizulina i Leonid Slucki, senator Andrej Klišas.

Pored toga, Vašington je uveo sankcije predsjednicima krimske skupštine i vlade Sergeju Aksjonovu i Vladimiru Konstantinovu, smijenjenom ukrajiskom predsjedniku Viktoru Janukoviču i lideru pokreta Ukrajinski izbor Viktoru Medvedčuku.

U saopštenju ministarstva se, međutim, ne navode detalji mogućeg odgovora Moskve na te sankcije.

Van Rompej neće u Moskvu

Predsjednik Evropskog saveta Herman van Rompej otkazao je danas planiranu posjetu Rusiji, jer su povjerljivu informaciju objavili Rusi, navode diplomatski izvori.

"Misija je otkazana, jer su Rusi objavili (informaciju)", naveo je diplomatski izvor za agenciju AFP.

Ta agencija je prethodno javila da je predsjednik Evropskog savjeta trebalo da sjutra razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Razgovori je trebalo da budu održani uoči dvodnevnog samita lidera Evropske unije u Briselu u četvrtak i petak, kada će, kako se očekuje, oni ponoviti odbijanje EU da prizna rusku aneksiju Krima.

Kijev: Vojska na Krimu može da koristi oružje

Ukrajinsko ministarstvo odbrane saopštilo je da je vojnicima dozvoljeno da koriste oružje poslije pada prve žrtve na Krimu.

"U samoodbrani i zaštiti njihovog života, ukrajinskim vojnicima raspoređenim u Autonomnoj Republici Krim je dozvoljeno da koriste oružje", saopštilo je ukrajinsko ministarstvo odbrane, prenijela je agencija AFP.

Jacenjuk: Sukob na Krimu ušao u vojnu fazu

Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk je rekao da je sukob na Krimu ušao u vojnu fazu i optužio Rusiju da je otvaranjem vatre na ukrajinske vojnike počinila „ratni zločin“.

„Sukob ulazi iz političke u vojnu fazu zbog ruskih vojnika,“ rekao je na sastanku u ukrajinskom ministarstvu odbrane. „Danas su ruski vojnici počeli da pucaju na ukrajinske i to je ratni zločin.“

Kazao je da je ukrajinskom ministru odbrane naložio da sazove sastanak sa kolegama iz Britanije, Francuke i Rusije - potpisnica sporazuma iz 1994. koji Ukrajini garantuje suverenitet, kako bi spriječili „eskalaciju sukoba.“

Oružane trupe su napale ukrajinsku vojnu bazu Simferopolju, i jedan ukrajinski vojnik je ubijen u tom napadu, javlja ukrajinska agencija Interfaks.

Vladislav Seleznjov portparol vojske, je za Rojters preko telefona rekao da je jedan vojnik podlegao povredama a da je kapetan ranjen.

Dodao je da nije jasno ko je izveo napad ali je napadače opisao kao „nepoznate snage, pod punom opremom i sa pokrivenim licima“.

Svi ukrajinski vojnici su uhapšeni i oduzeta su im identifikaciona dokumenta i novac. Izvedeni su napolje, poređani, a oružje im je konfiskovano", kazao je kasnije Seleznjov.

Prema prvom izvještaju, komandir baze je bio zarobljen, a ostatak vojske se tada zabarikidirao na prvom spratu zgrade u bazi.

Prvo je javljeno da se radi o ruskoj vojsci, ali Rojters navodi da za te tvrdnje nema neposrednih dokaza, pozivajući se na svjedoke.

U međuvremenu, privremeni predsjednik Ukrajine Oleksandr Turčinov je uporedio ruskog predsjednika Vladimira Putina sa Adolfom Hitlerom.

"Nacistička Njemačka je počela Drugi Svjetski rat aneksiranjem teritorija", podsjetio je Turčinov.

Bajden: Aneksija je korak bez presedana

Potpredsjednik SAD Džozef Bajden i premijer Poljske Donald Tusk osudili su danas u Varšavi aneksiju Krima kao korak bez predsedana koji promjenom granica mijenja cijelu geopolitičku situaciju i predstavlja izazov cijelom svijetu, ne samo Ukrajini. "Stajemo rame rame uz Poljsku i osuđujemo napad Rusije na suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine", kazao je Bajden poslije razgovora sa Tuskom.

On je rekao da je svijet prozreo priče Rusije i da je i u Savjetu bezbjednosti UN Rusija ostala usamljena, ogoljena pred svijetom. "SAD i Evropska unija će primijeniti dalje sankcije protiv Rusije ako ne promijeni put kojim ide i dospjeće u političku i ekonomsku izolaciju", rekao je potpredsjednik SAD.

"Aneksija Krima mijenja granice država, geopolitičku situaciju i povećava rizike u istočnoj Evropi. Odluka Rusije da pripoji sebi Krim, odluka bez presedana, to više nije problem samo Rusije, Ukrajine ili zemalja koje se graniče s Rusijom. To je izazov zemljama cijelog svijeta", kazao je Tusk.

Bajden je potvrdio danas u zajedničkom obraćanju novinarima s Tuskom da je u Varšavu došao da ponovo uvjeri Poljsku i baltičke zemlje, kuda će se uputiti u posjetu sjutra, da i predsjednik SAD Barak Obama i američka administracija "smrtno ozbiljno" tretiraju obaveze koje proizlaze iz člana o kolektivnoj samoodbrani članica NATO.

"Posljednji događaji podsjećaju nas da je temelj NATO kolektivna samoodbrana", kazao je Bajden i podsjetio na angažovanje vazduhoplovstva SAD u Poljskoj i baltičkim zemljama povodom krize u Ukrajini. Bajden je takođe rekao da će SAD dovršiti razmještanje protivraketne odbrane i u Evropi, revidirani antiraketni štit i da će u Poljskoj sasvim sigurno početi da funkcioniše 2018. godine.

Bajden je takođe govorio o potrebi dalje hitne pomoći Ukrajini i angažovanju Zapada da spriječi da se gas koristi kao političko oružje.

Putin tražio aplauz za Krim

Ruski predsjednik Vladimir Putin započeo je zajedničko zasjedanje parlamenta tražeći od poslanika da aplaudiraju Krimu. Rekao je kako je nedjeljni referendum održan u skladu s demokratskim procedurama i i međunarodnim zakonom.

Na Krimu će, kaže Putin ravnopravna biti tri jezika - ruski, ukrajinski i jezik krimskih Tatara.

'U srcima i mislima naroda, Krim je uvijek bio i ostaće neodvojivi dio Rusije. Takav stav, koji se temelji na istini i pravdi, bio je čvrst i prenosio se s generacije na generaciju', rekao je Putin.

Putin je utvrdio i kako će im odnosi s bratskim ukrajinskim narodom uvijek biti od ključne važnosti. Osudio je i poteze 'takozvane ukrajinske vlasti' rekavši kako su zapravo izveli državni udar i da će učiniti sve za vlast.

'Oni koji se nalaze u pozadini ovih događaja, oni su pripremali još jedan državni udar. Planirali su preuzeti vlast ne prezajući ni pred čim. Koristili su se i terorom, ubistvom, progonima. Oni su ti koji danas odlučuju kako će Ukrajina živjeti. Takozvane ukrajinske vlasti uvele su skandalozni zakon o korištenju jezika koji je direktno kršio prava nacionalnih manjina' rekao je Putin.

Ruski predsjednik rekao je i kako kako vanjsku politiku SAD-a ne diktira međunarodno pravo nego pravo jačega. Dodao je i kako su zapadne zemlje prešle granicu po pitanju Ukrajine, da su se ponijele neprofesionalno i neodgovorno.

Kritikujući zapadne Zemlje, istovremeno je zahvalio Kini koja je, kako je kazao, Rusiji u cijeloj ovoj situaciji pružila podršku.

Putin je dodao i kako Rusija nikada neće izazivati konfrontaciju sa Zapadom, ali da će uvijek braniti svoje interese. Rekao je i kako Rusija ne želi dalju podjelu Ukrajine uvjeravajući tako Kijev ta nema planove za daljnjim koracima nakon što se Krim pripoji Rusiji. 'Ne vjerujte onima koji vas žele zastrašiti Rusijom i onima koji viču da nakon Krima slijede i druge regije. Mi ne želimo podjelu Ukrajine', rekao je Putin, koji je to rekao i prije dvije nedjelje, kazavši da nema želju da pripoji Krim Rusiji.

'Neki zapadni političari plaše nas, ne samo sankcijama, nego i pogoršanjem unutarnjih problema. Želio bih znati što to znači. Takve izjave smatra očigledno agresivnim činom i prikladno čemo na njih odgovoriti', rekao je Putin.

Ruski predsjednik potom je s krimskim vođstvom potpisao sporazum kojim će se Krim pripojiti Rusiji. On je kazao da je slučaj Krima istovjetan Kosovu.

Kijev traži od svijeta nepriznavanje Krima

Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je u utorak međunarodnu zajednicu da ne prizna "Republiku Krim", koju su u ponedjeljak proglasile separatističke vlasti, kao ni bilo kakav sporazum koja bi ova mogla da sklopi.

"S obzirom na činjenicu da je nezavisnost Krima proglasio nezakoniti organ po isteku protuustavnog referenduma, ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine upućuje svim članovima međunarodne zajednice svesrdni zahtjev da se suzdrže od priznavanja 'Republike Krim' na međunarodnom planu", navodi se u saopštenju na diplomatskoj internet stranici Kijeva.

Međunarodno pravo zabranjuje državama da priznaju "pseudodržave" ili "svaku situaciju, sporazum ili savez" posljedičan njihovom osnivanju, "ako ono proizlazi iz ilegalnog pribjegavanja sili", objavljuje ministarstvo aludirajući na ugovor o pripojenju Rusiji.

Ministarstvo optužuje Rusiju da je koristila "silu i prijetnju pribjegavanju sili" kao podršku proglašavanju nezavisnosti Krima.

 "S obzirom na status Rusije kao nuklearne sile, taj postupak "poprima posebno opasan karakter za teritorijalni integritet Ukrajine, kao i za mir i međunarodnu sigurnost u cjelini", dodaje se u saopštenju.

I Pridnjestrovlje želi da uđe u sastav Rusije

A nakon Krima i nepriznata državica Pridnjestrovlje želi da uđe u sastav Rusije, zbog čega je ruskoj Dumi uputila zahtjev da im obezbijedi takvu mogućnost.

Kao sto su neki analitičari upozorili, referendum na Krimu može da pokrene proces integracije sa Rusijom sporne teritorije u istočnoj Evropi, a moguće je da će sljedeća ta teritorija biti Pridnjestrovlj.

Kao navode Vedomosti, rukovodstvo Pridnjestrovlja je očigledno inspirisano akcijama Simferopolja da se ujedini sa Rusijom i apelovalo je na državnu Dumu da proširi osnov ruskog usvajanja novih teritorija.

Pridnjestrovlje je 50 godina bilo u sastavu Moldavije, a po raspadu SSSR ta oblast se otcijepila. Uz rusku podršku, Pridnjestrovlje je 1992. godine proglasilo nezavisnost, što međunarodna zajednica ne priznaje.

Na referendumu 2007. godine, 97 odsto građana se izjasnilo za ujedinjenje sa Rusijom koja finansijski podržava Pridnjestrovlje.

Putin obavijestio o zahtjevu Krima

Ruska Duma usvojila je danas Deklaraciju o situaciji na Krimu, u kojoj se izražava podrška narodu Krima u njegovoj težnji za ujedinjenjem sa Rusijom.

Poslanici su, pružili uvjeravanje da će "pomagati socijalno-ekonomski razvoj Krima i dobrobit njegovog stanovništva" u prelaznom periodu.

"Državna duma doprinosiće osiguranju bezbjednosti svih osoba koja se nalaze na teritoriji Krima, nezavisno od njihovog državljanstva, nacionalnosti, jezičke i vjerske pripadnosti, i poštovanju njihovih legalnih prava i sloboda", navodi se u dokumentu, usvojenom sa 441 glasom za i jednim uzdržanim.

U skupštinsku proceduru nacrt deklaracije predali su šefovi sve četiri poslaničke grupe u ruskoj Dumi i predsjednik donjeg doma parlamenta Sergej Nariškin.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin zvanično je obavijestio parlament i vladu o zahtjevu Krima da bude dio Rusije, saopštio je danas Kremlj.

To je prvi korak u proceduri usvajanja zakona kojim bi se pripojio Krim Rusiji kao ravnopravni član federacije. Kako se navodi, Putin je u skladu sa ruskim Ustavom obavijestio oba doma ruskog parlamenta i vladu.Danas će predsjednik Ruske federacije Vladimir Putin saopštiti odluku o zahtjevu Krima za prisajedinjenje Rusiji.SAD su sa Marsa, a EU sa Venere

Sjedinjene Države i Evropska unija su juče uveli sankcije ruskim i ukrajinskim zvaničnicima umiješanim u otimanje Krima od Ukrajine, a ruski predsjednik Vladimir Putin je potpisao dekret o priznavanju tog poluostrva kao suverene države.

Lideri Krima su objavili da je 97 odsto stanovništva glasalo za otcjepljenje od Ukrajine na referendumu u nedjelju, koji su Kijev i Zapad osudili kao nezakonit. Krimski parlament je formalno predložio da Rusija „primi Republiku Krim kao novi subjekt sa statusom republike“.

Putin će danas govoriti na specijalnoj sjednici parlamenta, koji bi mogao donijeti odluku o aneksiji. Taj potez bi mogao rasparčati Ukrajinu protiv njene volje i dovesti do eksalacije najozbiljnije krize između Istoka i Zapada od Hladnog rata.

Predsjednik SAD Barak Obama je uveo sankcije za 11 Rusa i Ukrajinaca, uključujući bivšeg ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča, te dvojicu Putinovih saradnika, Vladislava Surkova i Sergeja Glazjeva.

U Briselu je 28 ministara spoljnih poslova EU postiglo dogovor da za 21 Rusa i Ukrajinca uvede zabrane viza i zamrzavanje imovine zbog uloge u događajima u Ukrajini. Među njima je 10 političara, tri vojna zvaničnika i osam Ukrajinaca, uglavnom sa Krima.

Na spisku je komandant Crnomorske flote Aleksandar Vitko i komandanti južnih i zapadnih vojnih okruga, koji imaju snage na Krimu, kao i nekoliko ruskih poslanika.

„Jasno je da se liste razlikuju. Ali, SAD je lakše da donese takve odluke. Prije svega, oni su daleko i ekonomske posljedice nisu tako bolne"

Diplomate EU kažu da je ta razlika odraz zabrinutosti Evrope zbog mogućih posljedica bilo kakvih strožih mjera po ekonomiju bloka, posebno ako se Rusija osveti.

„Jasno je da se liste razlikuju. Ali, SAD je lakše da donese takve odluke. Prije svega, oni su daleko i ekonomske posljedice nisu tako bolne,“ rekao je novinarima poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Šikorski.

„Učinili smo što smo mogli, ali, da, SAD je sa Marsa a mi smo sa Venere - naviknite se na to.“

Na prvobitnom spisku EU nalazilo se 120-130 osoba.

Vašington i Brisel su saopštili da bi narednih dana mogle uslijediti nove kazne ako Rusija ne popusti i formalno anektira Krim.

Obama je saopštio da ruske snage moraju prekinuti „upade“ u Ukrajinu, a Putin obnovio optužbe da novo rukovodstvo u Kijevu ne uspijeva da zaštiti rusofono stanovništvo od nasilnih ukrajinskih nacionalista

Obama je saopštio da ruske snage moraju prekinuti „upade“ u Ukrajinu, a Putin obnovio optužbe da novo rukovodstvo u Kijevu ne uspijeva da zaštiti rusofono stanovništvo od nasilnih ukrajinskih nacionalista.

Na pritisak Zapada za formiranjem međunarodne „kontakt grupe“ za posredovanje u krizi, Moskva je odgovorila predlogom za „grupu podrške“, koja bi tražila priznavanje krimskog referenduma i pisanje novog ustava za krnju Ukrajinu, kojim bi dobila političku i vojnu neutralnost.

NATO ne zna kako da pomogne Kijevu a da ne potpali sukob

Američki i evropski zvaničnici kažu da je malo vjerovatna vojna akcija oko Krima, koji su sovjetski lideri predali Ukrajini prije 60 godina.

Međutim, zbog rizika od šire invazije, pri čemu Putin kalkuliše da Zapad neće odgovoriti dok pokušava da uspostavi kontrolu Moskve nad nekadašnjom sovjetskom imperijom, NATO razmatra kako da pomogne Kijevu a da ne potpali širi sukob.

Rojters ocjenjuje da su za sada glavni instrumenti Zapada pooštravanje ekonomskih sankcija i diplomatska izolacija. Privremena vlast Ukrajine je mobilisala trupe radi odbrane od invazije istoka države, gdje su proruski demonstranti posljednjih dana učestvovali u smrtonosnim sukobima.

Jacenjuk: Ukrajina neće u NATO

Novi ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk, koga podržava zapad, rekao je danas u televizijskom obraćanju naciji, da Ukrajina ne planira da uđe u NATO.

On je objasnio da "pitanje pristupanja Ukrajine NATO-u nije na dnevnom redu samo zbog očuvanja jedinstva zemlje".

"Zemlju će braniti snažna i moderna ukrajinska vojska", rekao je premijer Jacenjuk, navodi AFP.

Jacenjuk, koji je postao premijer poslije svrgavanja predsjednika Viktora Janukoviča koga podržava Moskva, u petak će u Briselu potpisati politički dio važnog sporazuma sa Evropskom unijom, prenosi Mina.

Od potpisivanja tog dokumenta odustao je Janukovič, što je izazvalo masovne ulične proteste koji su doveli do njegovog pada.

Jacenjuk je, takođe, rekao da će učiniti sve što je u njegovoj moći da ojača dobrosusjedske odnose između Ukrajine i Rusije.

Galerija