Porodice na čijoj imovini je izgrađen Aušvic traže odštetu

"Većina tih ljudi su već u poodmaklim godinama, u vrijeme rata bili su djeca. Često boluju, nemaju dovoljno novca za ljekove"
0 komentar(a)
Aušvic, Foto: Shutterstock
Aušvic, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 15.01.2014. 11:48h

Nekoliko stotina poljskih porodica čija imovina je oduzeta kako bi nacisti u Drugom svjetskom ratu podigli logor Aušvic Birkenau sada traže odštetu od Poljske.

Dio porodica kojima su njemačke okupacione vlasti u Poljskoj oduzele nepokretnosti uspjele su da iskoriste kratak rok od nekoliko mjeseci 2001. godine da prikupe dokumente i podnesu zahtjev kada je njemački Bundestag usvojio odgovarajući zakon i isplatio odštetu.

Tada je od Njemačke novac dobilo 280 porodica ali ostalo je 300 porodica na čijoj imovini je podignuta najveća nacistička fabrika smrti koje nisu uspjele da prikupe sva tražena dokumenta i zato sada traže da se za odštetu pobrine Poljska.

Njihovo Udruženje oštećenih od strane Trećeg Rajha zbog izgradnje koncentracionog logora Aušvic Birkenau zatražilo je od Ministarstva državnog trezora da svakoj od tih 300 porodica isplati kao odštetu 10.000 eura.

"Većina tih ljudi su već u poodmaklim godinama, u vrijeme rata bili su djeca. Često boluju, nemaju dovoljno novca za ljekove. Jednostavno, na tu odštetu imaju pravo", kazao je za današnju "Gazetu viborču" 80-godišnji predsjednik Udruženja, Juzef Kožol.

Ministarstvo je porodice uputilo na pojedinačne građanske parnice pred sudom, uz obrazloženje da za razliku od Njemačke Poljska nema zakonskog osnova da isplati tu odštetu i podsjetio da se pitanje ratne odštete razmatra u međunarodnom kontekstu a rješava se pravno među državama.

"Htjeli smo da izbegnemo sud, zato što je teško suditi se povodom tako simboličnog mjesta kao što je teren logora Aušvic-Birkenau, ali ako ministarstvo postavlja tako stvari, bićemo prinuđeni da ih tužimo", kazao je Kožol.

Njemački nacisti podigli su kraj gradića Ošvjenćim na jugu okupirane Poljske koncentracioni logor 1940. godine, prvobitno za poljske vojne zarobljenike. Ubrzo su ga pretvorili u najveće stratište holokausta tokom Drugog svjetskog rata u kome je što u gasnim komorama što u neljudskim uslovima u logoru stradalo više od 1,1 milion ljudi, mahom Jevreja.

Od 1947. godine teren logora pretvoren je u Državni muzej koji kao nemi simbol strahota holokausta posjeti svake godine oko 1,4 miliona ljudi iz svih krajeva svijeta.

Bonus video: