Kancelarka Angela Merkel postigla je juče koalicioni sporazum sa socijal-demokratama (SPD) kojim se desetogodišnje reforme njemačke socijalne države vraćaju korak unazad, ali se ne odustaje od strogog stava Berlina prema evropskim problematičnim partnerima.
Sporazum, definisan u detaljnom političkom dokumentu od 185 strana sa nazivom „Oblikovanje budućnosti Njemačke“, postignut je dva mjeseca nakon izbora na kojima je Merkelova pobijedila, ali nije osvojila dovoljnu većinu da bi njena Hrišćansko-demokratska unija (CDU) formirala vladu.
Rukovodstvo SPD-a, koja je sa CDU bila u „velikoj koaliciji“ tokom kancelarkinog prvog mandata 2005-2009, odlučilo je da se o novom sporazumu izjasni 474.000 članova sa pravom glasa, što doprinosi neizvjesnosti ispunjenja Merkelinog cilja da se nova vlada formira prije Božića, naveo je Rojters. Rezultati glasanja SPD-a o sporazumu biće objavljeni 14. decembra.
Merkel je čvrsto ostala protiv zahtjeva SPD da se bogatima poveća porez, ali je pristala na uvođenje minimalne zarade od 8,5 eura po satu, koja će se postepeno uvesti do 2017
„Ušli smo u pregovore sa veoma različitim idejama i zato je za ovo bilo potrebno malo više vremena“, kazala je Merkel na konferenciji za novinare, sjedeći između predsjednika SPD-a Zigmara Gabrijela i Horsta Zehofera, šefa bavarske Hrišćansko-socijalne unije (CSU).
Svi političari su pohvalili atmosferu tokom pregovora, a Gabrijel i Zehofer su se šalili sa novinarima oko toga da li sada jedan drugom mogu da se obraćaju sa „ti“, umjesto sa „vi“.
„Možda se to promijeni kada obezbijedite podršku za sporazum na unutarpartijskom glasanju“, kazao je Zehofer.
Sporazum su uz olakšanje pozdravili investitori, kao i zvaničnici iz Brisela i drugih evropskih prijestonica. Dugački pregovori odlažu pomake u značajnim evropskim reformama, uključujući i napredak u vezi sa „bankarskom unijom“, ambicioznim projektom čiji je cilj da se spriječi povratak dužničke krize u eurozoni.
Merkel je čvrsto ostala protiv zahtjeva SPD da se bogatima poveća porez, ali je pristala na uvođenje minimalne zarade od 8,5 eura po satu, koja će se postepeno uvesti do 2017.
SPD je takođe obezbjedio ustupke od Merkel u vezi sa penzijama i pravilima tržišta rada. Ubuduće, oni koji imaju 45 godina radnog staža mogu da ostvare punu penziju sa 63 godine, što je četiri godine ranije nego do sada. Angažovanje privremenih radnika će takođe biti ograničeno na 18 mjeseci.
SPD je uspio i da se izbori za mogućnost da djeca koja su rođena u Njemačkoj, a roditelji su im strani državljani, dobiju dvojno državljanstvo.
Nade Francuske i drugih članica eurozone da bi SPD mogao ubijediti Merkel da usvoji hrabrije mjere za stimulisanje rasta i suzbijanje nezaposlenosti raspršene su pošto sporazum predviđa nastavak Merkeline politike štapa i šargarepe prema krizi u eurozoni.
Koalicionim sporazumom se isključuju svi oblici podjele duga i pozivaju članice eurozone da prihvate obavezujuće ugovore o reformama kako bi podstakli konkurentnost. Kompromisom oko bankarske unije jasno se stavlja do znanja da se evropski fond za spasavanje može koristiti samo za dokapitalizaciju banaka kada se iscrpe sve druge mogućnosti.
Karsten Nikel, politički analitičar konsultantske kompanije Teneo intelidžens, smatra da je SPD shvatio da u vezi sa politikom u eurozoni „domaći politički konsenzus neće nagraditi nikakvo veliko odstupanje od Merkeline putanje“.
Međutim, postoji mogućnost i da članovi SPD-a ne podrže sporazum. Aleks Vajt, analitičar iz J. P. Morgana, procijenio je da su šanse za SPD-ovo „ne“ oko 20 odsto. Ukoliko bi se to desilo, Merkel bi mogla da se okrene Zelenima, ili bi se eventualno mogli održati novi izbori.
Pošto je Merkel na jučerašnjoj konferenciji bila u zelenom sakou, pojedini njemački mediji su to protumačili kao upozorenje SPD-u da ona ima i drugih opcija.
Ključna mjesta rezervisana?
Ko će biti članovi vlada neće biti objavljeno dok se ne završi referendum u SPD-u. Međutim, čini se da su ministri značajnih resora već određeni, naveo je Rojters.
Očekuje se da će ministar finansija Volfgang Šojble (71), Merkelin čovjek od povjerenja, ostati na toj poziciji, a da će se Frank-Valter Štajnmajer iz SPD-a vratiti na mjesto ministra inostranih poslova, na kojem je bio za vrijeme prethodne velike koalicije. Gabrijel, bivši ministar ekologije, vjerovatno će se vratiti u kabinet, moguće na čelo snažnog ministarstva ekonomije.
Bonus video:
