Njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je na prošlonedjeljnim izborima ostvarila istorijski uspjeh i skoro apsolutnu pobjedu, neće, izgleda, lako doći do vlade i koalicionog partnera, pa se u moru spekulacija o njenim putevima do kancelarskog položaja pominju čak i novi izbori.
"Ako se Socijaldemokratska partija (SPD) i Zeleni, iz partijsko-taktičkih razloga opiru da, za dobrobit naše zemlje preuzmu odgovornost, onda mora doći do novih izbora", unio je poslanik Bundestaga, demohrišćanin Kristijan Hirte, temu novih izbora u postizbornu atmosferu.
Jedno je jasno - Angeli Merkel je potreban novi partner, ali i u redovima SPD postoji velika uzdržanost u tom smislu i jedna od najjačih protivnika koalicije s njom je Hanelore Kraft, moćna političarka socijaldemokrata
Kako navodi njemački mediji, u takvoj atmosferi se o Angeli Merkel govori kao o nekome ko je na vrhuncu moći ali mora platiti cijenu koalicija i tako oslabiti svoj uticaj ako ode u savez sa socijaldemokratama i sa Zelenim.
Merkel, koja je istinski pobjednik, međutim, prenose mediji, striktno odbija takve ideje o vanrednim izborima i već je sastavila "red vožnje" za koalicione pregovore, tako da ispitivanje terena počinje od ponedjeljka, a koalicioni pregovori od 7. oktobra.
Kako će izgledati buduća vlada nove-stare kancelarke, koja je sa 311 poslanika, četiri manje od apsolutne većine, jaka kao nikada do sada, ali slaba da sama vlada, pitanje je na koje se već nazire odgovor da sve ide u pravcu "velike koalicije" sa socijaldemokratama.
Analitičari, međutim, danas kažu da poslije najavljenih ostavki vođstva partije Zeleni, posebno Jirgena Tritina - dugogodišnjeg političara na vrhu stranke, koju je nekad vodio bivši šef diplomatije Joška Fišer, postoje veće mogućnosti da se demohrišćani udruže sa Zelenim.
Jedno je jasno - Angeli Merkel je potreban novi partner, ali i u redovima SPD postoji velika uzdržanost u tom smislu i jedna od najjačih protivnika koalicije s njom je Hanelore Kraft, moćna političarka socijaldemokrata i šef vlade još moćnije pokrajine Sjeverne Rajne Vestfalije, u kojoj živi preko 18 miliona ljudi.
Kraft, za koju se govorilo da je umjesto neuspješnog Pera Štajnbrika trebalo da bude kancelarski kandidat socijaldemokrata, najjači je protivnik "velike koalicije" i smatra da bi njena partija, ako bi sada otišla u opoziciju, mogla da bude najvažniji protivnik Angele Merkel i njene politike.
Neuspjeh: Per Štajnbrik
Kada bi neko, međutim, Njemce pitao, oni bi, pokazuje današnja anketa tablioda "Bild"`, željeli "veliku koaliciju", kakvu je Merkel već jednom vodila u svom prvom mandatu.
Oko 62 odsto Njemaca su za "veliku koaliciju", a 38 odsto njih sa savez sa partijom Zeleni, pokazuje današnja anketa.
Merkel je, izgleda, projekat za sebe i ona je svoju ulogu dobro odigrala - pokazala se kao konzervativac koji se ne plaši liberalnih pojava, kao majstor u euro-krizi, kao domaćica koja zna s novcem...
Sve su to komentari povodom ove pobjede, kakvu njeni demohrišćani nisu imali još od kraja pedesetih godina prošlog vijeka i prvog poslijeratnog kancelara Konrada Adenauera.
Merkel treba da "namami" SPD u savez, a analitičari danas kažu da za to mora platiti visoku cijenu - čak i kad je riječ o broju ministara.
Ukazujući da je moć uvijek pitanje uticaja, analitičari kažu da Merkel u ovom slučaju mora biti "široke ruke" i to više nego što bi neki u njenoj partiji željeli.
Njen potencijalni koalicioni partner SPD osvojio je u nedjelju svega 26 odsto glasova, a njeni demohrišćani skoro 42 odsto, tako da Merkel, kažu analitičari, sad mora odlučiti kojim putem će ići i kako će sarađivati sa svojim neuporedivo manjim i slabijim partnerom.
Analitičari vide dva puta - Merkel može SPD još jednom potcijeniti i pred svima demonstrirati slabost socijaldemokrata i dati im manje ministarskih mjesta nego u prvoj vladi "velike koalicije" ili, suprotno od toga, ponuditi im više nego što bi bila u stanju.
Ta druga opcija "široke ruke", navode analitičari podsjećajući na slične primjere iz njemačke istorije, mogla bi doduše da izazove ljutnju u partijskoj bazi demohrišćana, ali i da stvori jednu stabilnu vladu "velike koalicije".
U ovom momentu je jasno da će, prema Ustavu, prva sjednica novog saziva Bundestaga biti održana najkasnije 30 dana poslije izbora.
Galerija
Bonus video:
