Rusija u subotu obilježava 70 godina od sovjetske pobjede kod Staljingrada, najvećeg poraza nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu koji je predstavljao prekretnicu u najvećem ratnom sukobu u istoriji.
Povodom jubileja, bivši Staljingrad, a od 1961. Volgograd, ukrašen je velikim brojem zastava i crveno-žutim plakatima u čast pobjednika. U planu je i rekonstrukcija čuvene bitke.
Ruski predsjednik Vladimir Putin doputovaće u subotu u Volgograd, gdje će prisustvovati paradi u kojoj će više od 650 vojnika prodefilovati u uniformama Crvene armije. Različite manifestacije planiraju se i u Moskvi.
"Bitka za Staljingrad najupečatljiviji je simbol Velikog otadžbinskog rata, rat je još zziv u sjećanju ljudi koji su ga proživjeli i u sjećanju njihovih bližnjih", kaže istoričar Vitalij Dimarski.
Trupe njemačkog feldmaršala Fridriha fon Paulusa kapitulirale su 2. februara 1943. opkoljene vojnicima Crvene armije, poslije krvave bitke koja je u julu 1942. počela za taj grad na obali Volge, važan tranzitni centar na putu za Kavkaz i njegove bogate resurse nafte i gasa.
To je bila prva masovna predaja nacističke vojske od početka rata koja je promijenila tok sukoba kako na strateškom, tako i na psihološkom planu za Sovjete, koji su na početku rata bili demoralisani zbog serije poraza.
Bitka za Staljingrad je, takođe, jedna od najkrvavijih u istoriji. Najprije zasut bombama njemačkih aviona, Staljingrad je potom duže od šest mjeseci bio poprište uličnih borbi između njemačkih vojnika i sovjetskih vojnika i civila. Borci su imali dodatnog neprijatelja - zimu i glad. U bici je, prema ruskim zvaničnim podacima, poginulo dva miliona ljudi sa obje strane.
"Neprekidno su bombardovali, od devet sati ujutru do četiri popodne. Dva puta naš podrum je bio zakopan poslije eksplozija, ali smo se izvukli", sjeća se 93-godišnja Tajsija Postnova, koja je u septembtu 1942. kao studentkinja medicine poslata na front. "Povrijeđeni su neprekidno pristizali. Većina onih koje bismo liječili, vraćali su se na front", dodala je.
Pošto je namirnice bilo teško naći, dugo je preživljavala samo na suvom hljebu i nekoliko gutljaja vode. "Oni koji to nisu mogli da izdrže, često su išli do Volge u potrazi za vodom, ali su ih usput obarali meci", ispričala je.
Ipak, kako je rekla, nisu se plašili. "U glavi smo imali samo jednu ideju: pobjedu. A oni na umoru često su govorili: 'Umirem za domovinu, za Staljina'. Da nismo imali Staljina, izgubili bismo rat", uvjerena je Tajsija Postnova.
Njeno uvjerenje dijele brojni veterani i Rusi koji se s nostalgijom sjećaju SSSR-a i koji godinama traže da se Volgogradu vrati naziv Staljingrad. Pred jubilej, komunisti planiraju da Putinu uruče peticiju koju je potpisalo 35.000 ljudi.
Ipak, prema istraživanju nezavisnog instituta Levada iz oktobra 2012, samo 18 odsto Rusa zalaže se za vraćanje naziva Staljingrad, dok se tome protivi 60 odsto. Kremlj je do sada izbjegavao da se izjašnjava o tom pitanju.
Bonus video:
