Koristeći usluge of-šor kompanija, Vatikan je stvorio međunarodni portfolio nekretnina u vrijednosti većoj od 500 miliona funti, otkrio je britanski „Gardijan“. Na ovaj način Vatikan je „oplodio“ sredstva dobijena 1929. od Benita Musolinija u zamjenu za papinsko priznanje italijanskog fašističkog režima.
Novinari „Gardijana“ otkrili su da Vatikan posjeduje nekretnine na atraktivnim lokacijama u Londonu i Parizu, kao i u Švajcarskoj. Među nekima od njih su poslovni prostori u jednom od najelitnijih djelova Londona u kome se nalazi prodavnica nakita Bulgari i uspješna investiciona banka Altium kapital.
Kako je naveo „Gardijan”, iznenađujuće je dokle je išao Vatikan kako bi sačuvao tajnu o Musolinijevim milionima i tome da je crkva zapravo vlasnik spornih nekretnina. Vlasništvo je skriveno iza čitave mreže sumnjivih of-šor kompanija.
Tako je, na primjer, poslovni centar na trgu Sent Džejms u Londonu kupila firma „Britiš groluks investments“ (British Grolux Investments Ltd), u kojoj udjele imaju bankari Džon Varli i Robin Herbert, obojica bliski katoličkoj crkvi. Niko iz ove kompanije nije novinarima „Gardijana“ želio da kaže detalje o vlasničkoj strukturi.
Odgovore su, međutim, pronašli u arhivskom materijalu. „Britiš groluks investments“ je zapravo je pravni nasljednik firmi „Britiš groluks Ltd“ i „Čejlesmor estejts“, čiji je vlasnik bila firma registrovana na adresi JP Morgan banke u Njujorku, a koja je opet bila u vlasništvu švajcarske kompanije „Profima SA“.
Prema podacima iz britanskog Nacionalnog arhiva, koji datiraju iz razdoblja Drugog svjetskog rata, „Profima“ je zapravo holding kompanija Vatikana, koja je čak bila pod istragom zbog aktivnosti koje su bile „protivne interesu saveznika u borbi protiv nacista”. Posebno se istraživalo djelovanje rimskog advokata Bernardina Nogare, koji je tada zastupao finansijske interese Vatikana i osnivao mutne of-šor kompanije koje su kontrolisale oko 50 miliona dolara prljavog novca koji je Vatikan dobio od Musolinija.
Nekretninama i investicionim portfoliom trenutno upravlja Paolo Menini, koji u Vatikanu vodi posebno odjeljenje i de facto je papin investicioni bankar. Prema prošlogodišnjem izvještaju Savjeta Evrope, Meninijevo odjeljenje kontroliše portfolio ukupne vrijednosti 680 miliona eura.
Musolinijev novac bio je od velikog značaja za vatikanske finansije. Džon Polard, istoričar s Kembridža navodi u svojoj knjizi „Novac i uspon savremenog papinstva“: „Papinstvo je sada bilo finansijski bezbjedno. Više nikada neće biti siromašno.“
Iako je skrivanje fašističkog porijekla papinskog bogatstva bilo razumljivo u vrijeme rata, nije potpuno jasno zašto je Vatikan i kasnije držao u tajnosti svoju imovinu u Britaniji iako je njegova finansijska struktura reorganizovana 1999.
Na „Gardijanova“ pitanja zašto je Vatikan ove stvari držao u tajnosti i na šta se trošio prihod od imovine, papinski predstavnik u Londonu, nadbiskup Antonio Menini nije imao komentar, kazao je njegov portparol.
Galerija
Bonus video:
