Poseban dan u novijoj njemačkoj istoriji je 9. novembar.
Na današnji dan 1938. počeli su nacistički progoni Jevreja, a i toga dana je 1989. pao Berlinski zid, piše "Deutsche Welle".
Pad Berlinskog zida je događaj koji je promijenio svijet. Godinu dana kasnije Njemačka je ponovno ujedinjena nakon 41-godišnje podjele.
Nestankom druge diktature na njemačkoj teritoriji – DDR-a, sa političke karte Evrope počeo je da nestaje cio tzv real-socijalizam. Završen je Hladni rat Istoka i Zapada. Devetog novembar zaista je bio sudbinski dan za njemačku i evropsku istoriju.
Ali, za Njemce je taj datum važan bio već više puta u istoriji. Godine 1918, socijaldemokrata Filip Šajdeman je sa balkona berlinskog Rajhstaga proglasio republiku i tako označio kraj monarhije sa carom Vilhelmom II na čelu:
"Radnici i vojnici, budite svjesni istorijskog značenja ovoga dana. Dogodilo se nešto nečuveno. Pred nama je veliki i nepregledan posao. Sve za narod, sve uz pomoć naroda. Ne smije da se dogodi ništa što bi naštetilo ugledu radničkog pokreta. Budite složni, vjerni i svjesni odgovornosti. Ono staro i trulo – monarhija, srušila se sama od sebe. Živjelo novo, živjela njemačka republika!"
Napad na demokratiju s lijeva i desna
Mlada demokratija u Njemačkoj imala je poteškoća od samog početka. I lijevi i desni htjeli su da je uklone što je prije moguće. Devetog novembra 1923. u Minhenu su nacionalsocijalisti pokušali državni udar.
Predvodio ih je Adolf Hitler koji je za to osuđen na pet godina zatvora, ali je deset godina kasnije ipak legalno preuzeo vlast u Njemačkoj i svijet survao u najveću katastrofu – Drugi svjetski rat.
Jevrejima su i ranije u Njemačkoj malo po malo oduzimana prava, i prije nego što je počelo sistematsko uništavanje. Devetog novembra 1938. u čitavoj Njemačkoj paljene su sinagoge, pljačkane jevrejske prodavnice.
Oko 100 Jevreja je ubijeno, 26.000 uhapšeno. Pogrom nad Jevrejima cinično je nazvan "Kristalna noć", a u stvari, radilo se o nekoj vrsti generalne probe za holokaust.
Šef nacionalsocijalističkog Nejmačkog radničkog fronta Robert Lej nije skrivao namjere nacista:
"Jevreji moraju da budu srušeni, Jevreji moraju da budu i biće uništeni. To je naša sveta vjera".
Rupa u Berlinskom zidu slomila ceo DDR
U nizu sudbinskih dana, 9. novembar 1938. bio je najgrozniji. Teško je zamisliti veći kontrast u odnosu na 9. novembar 1989. kada je pao Berlinski zid.
Sreći i euforiji nije bilo kraja kada se ljudima u bivšem DDR-u neočekivano otvorila granica. Prethodno su ljudi mjesecima protestovali protiv komunističkog režima.
Hiljade njih su pobjegli preko Mađarske i njemačkih ambasada u istočnoevropskim zemljama. Iz dana u dan rastao je pritisak na vlasti da olakšaju mogućnosti putovanja.
Ali, niko nije očekivao da će se to tako brzo dogoditi. Kada je na jednoj međunarodnoj konferenciji za novinare u istočnom Berlinu objavljeno da sloboda putovanja stupa na snagu odmah, mase su krenule preko granice podeljenog Berlina:
"Najprije su propuštali pojedinačno, a onda su otvorili rampe. Sada možemo da prelazimo bez pokazivanja propusnice, možemo da idemo bez ičega. Bez kontrole. Ja uopšte nemam kod sebe propusnicu.“
Nakon te izuzetne noći nije bilo povratka na staro. Prva rupa u Berlinskom zidu srušila je ubrzo čitav truli sistem bivšeg DDR-a. Po četvrti put je 9. novembra pisana njemačka istorija, ovoga put srećna epizoda.
To ne mogu da promijene ni brojne poteškoće s kojima se Njemačka susrela nakon pada Berlinskog zida i ponovnog ujedinjenja.
Galerija
Bonus video:
