Angela Merkel i Fransoa Oland juče su predstavili zajednički front prema Grčkoj saopštivši Atini da ne treba da očekuje produženje roka za ispunjenje obaveza preuzetih sa sporazumom o paketu pomoći ukoliko se ne bude čvrsto držala sprovođenja zacrtanih reformi.
Lideri Njemačke i Francuske sastali su se u Berlinu da usaglase poruku premijeru Antonisu Samarasu koji ove nedjelje počinje turneju po Evropi sa nadom da će uspjeti da uvjeri Berlin i Pariz da Grčka zaslužuje strpljenje.
Merkelova je ostala pri svom planu da se sačeka izvještaj o napretku Atine koji će u septembru objaviti „trojka“ međunarodnih kreditora (EK, ECB i MMF) prije nego što na dnevni red dođe pitanje koliko su fleksibilni uslovi za dobijanje paketa spasa, ali je kazala da je od vitalnog značaja da „se svi držimo svojih obaveza“.
„Ali mi ćemo, i ja ću, ohrabriti Grčku da nastavi putem reformi, što zahtijevaju i mnogi grčki građani“, kazala je novinarima prije večere sa Olandom tokom koje je glavna tema razgovora bila dužnička kriza u ovoj prezaduženoj zemlji eurozone.
„Mi želimo i ja želim, da Grčka ostane u eurozoni - to je stav koji iznosimo od početka krize. Na Grcima je da učine napor koji je ključan da se postigne cilj“, kazao je francuski predsjednik.
U intervjuima njemačkim medijima, Samaras je isticao da to što bi mogao tražiti još vremena za postizanje zacrtanih ciljeva ne znači da traži još novca, ali nije izgledalo da su njemački ministar finansija Volfgang Šojble i ostali ubijeđeni:
„Više vremena ne znači rješenje problema“, kazao je Šojble komentarišući Samarasove nade da bi njegovoj zemlji moglo biti dato četiri, umjesto dvije godine, da progura bolne ekonomske reforme.
Šojble je dodao da više vremena takođe može značiti i „više novca“, te da je evropska pomoć Grčkoj već „dostigla limite ekonomski održivog“.
Holandski ministar finansija Jan Kes de Jager poručio je Njemačkoj da se „čvrsto drži svoje pozicije“ i da omogućavanje više vremena Grčkoj neće pomoći.
Međutim, kako piše Rojters, iza čvrstog stava u javnosti, Berlin i Pariz nemaju mnogo izbora, nego da pokažu određenu fleksibilnost jer nijedna prijestonica ne želi da istjera Grčku iz eurozone.
U razgovoru čije su teme i nadzor evropskih banaka i uloga ECB, kao i građanski rat u Siriji, Merkel i Oland pokušavaju da stvore repliku dvojca Merkozi koji je davao utisak da eurozona ima ujedinjeno rukovodstvo za vrijeme trajanja mandata Olandovog prethodnika Nikole Sarkozija.
Odnosi unutar ove francusko-njemačke osovine su zategnuti zbog Olandovih poziva na preduzimanje dodatnih mjera za stimulaciju rasta, što bi značilo odbacivanje Merkeline stroge agende štednje.
Dok Merkelova priprema kampanju za osvajanje trećeg mandata na izborima 2013, u zemlji gdje mediji zauzimaju sve čvršći stav prema Grčkoj, ne može mnogo popuštati Samarasu – kao ni francuskoj socijalističkoj vladi koja je saveznik njenih glavnih domaćih protivnika, socijaldemokrata.
Dok Njemce polako izdaje strpljenje nakon što su Grčka, Španija, Portugal i Irska ponovile zahtjeve za finansijsku pomoć, Merkel se nalazi pod pritiskom da brani interese poreskih obveznika i da istovremeno održava stabilnost valute.
„Ako Oland odustane od ispunjenja svojih ciljeva (za smanjenje budžetskog deficita) zbog političkog protivljenja unutar zemlje, teško da možemo očekivati još bolnih reformi od država poput Italije ili Španije“, kazao je Rojtersu jedan izvor blizak vladi u Berlinu.
Samaras: Moguća prodaja ostrva
Grčki premijer Antonis Samaras rekao je da bi vlada mogla da zaradi od prodaje nenaseljenih ostrva, prenio je juče francuski list „Mond“.
Samaras je rekao da najveći značaj za obnovu ekonomije imaju investicije, kao i da planovi privatizacije podrazumijevaju prodaju željeznica i jednog dijela obale poluostrva Atika.
Na pitanje da li je vlada spremna da proda i neka nenaseljena ostrva, Samaras je odgovorio da bi neka od njih mogla biti od komercijalne koristi „dokle god to ne bude stvaralo probleme po nacionalnu bezbjednost“.
Samaras nije rekao da li će vlada prodati ostrva u potpunosti, niti objasnio kako će to učiniti. „Ovdje se ni na koji način ne govori o jeftinoj prodaji, već pretvaranju nekorišćenog zemljišta u kapital koji bi mogao donijeti zaradu, po poštenoj cijeni“, rekao je on.
Galerija
Bonus video:
