Ruska nevladina organizacija za praćenje izbora Golos, koju Kremlj odavno smatra državnim neprijateljem, moraće da se deklariše kao "strani agent" kada parlament iduće nedjelje usvoji novi zakon o NVO koje se finansiraju iz inostranstva.
"Strani agent" je izraz koji se u vreme hladnog rata koristio kao sinonim za špijuna. Golos, koji se finansira iz SAD, otkrio je brojna kršenja izbornih pravila na parlamentarnim i predsjedničkim izborima u Rusiji.
Zakon koji je Kremlj podržao i koji će, kako se očekuje, dobiti preliminarnu podršku u parlamentu, nametnuće stroga pravila za sve nevladine organizacije finansirane iz inostranstva koje učestvuju u političkom životu.
Analitičari novi zakon smatraju sastavnim dijelom šire kampanje gušenja pobune koja je pratila povratak Vladimira Putina na funkciju predsjednika u maju.
"Sve karte su u njihovim rukama: hapšenja, gašenja organizacija... Imaju 100 različitih načina da nas učine neefikasnim", kaže zamjenik direktora Golosa Grigorij Melkonjants.
Svako ko nastavi rad u organizacijama koje su prekršile zakon biće kažnjen sa 300.000 rubalja (9.000 dolara) ili dvogodišnjom zatvorskom kaznom
Stranka Jedinstvena Rusija, koja ima većinu u parlamentu, podržava novi zakon koji će, kako se očekuje, biti konačno usvojen početkom iduće sedmice.
Golos, koji se izdržava novcem iz evropskih zemalja i SAD, pod velikim je pritiskom od novembra, kada je Putin optužio zapadne vlade da pokušavaju da utiču na ishod decembarskih parlamentarnih izbora finansiranjem ruskih nevladinih organizacija.
Državna televizija prikazala je emisiju kojom je, snimcima kofera punih dolara i tvrdnjama da Golos otvoreno podržava opoziciju, direktno napala tu nevladinu organizaciju.
Golos je potom postao meta policijskih racija, pritvaranja i sajber napada.
Autor: Strani agent
Ipak, hiljade posmatrača te organizacije pratile su parlamentarne izbore u decembru, a potom u martu i predsjedničke, na kojima je Putin dobio treći mandat. Golos je na internet postavio i sajt sa hiljadama dokaza o kršenju izbornih pravila širom zemlje.
Po novom zakonu, svaki materijal koji takve grupe distribuiraju moraće da se objavljuje uz upozorenje da je njegov autor "strani agent", a takve organizacije moraće i da dostave detaljan kvartalni izvještaj o poslovanju.
Prekršioci novog zakona suočiće se sa novčanim kaznama do 5.000 rubalja (oko 150 dolara) za pojedince, 50.000 rubalja (1.150 dolara) za članove uprave i do milion rubalja (31.000 dolara) za same organizacije.
Svako ko nastavi rad u organizacijama koje su prekršile zakon biće kažnjen sa 300.000 rubalja (9.000 dolara) ili dvogodišnjom zatvorskom kaznom.
Problem definicije političke aktivnosti
Borci za ljudska prava oštro su kritikovali zakon, prije svega definiciju "političkih aktivnosti". Grupa će se, naime, smatrati političkom ako ima namjeru da na bilo kakav način utiče na javno mnjenje ili vladu.
"Ključni problem je to što ovaj zakon od vas traži da se svojevoljno proglasite političkom organizacijom. Ako to ne učinite, kršite zakon. Ali, kada bismo se mi deklarisali kao politička organizacija, to bi bilo u potpunoj suprotnosti sa našom suštinom", kaže Melkonjants.
Iako je novi zakon usmjeren protiv prodemokratskih grupa kakav je Golos, nevladine organizacije se brinu da bi tako široka definicija političke aktivnosti mogla da ugrozi i grupe koje rade na socijalnim ciljevima.
Direktorka organizacije "Dajte život", koja pomaže deci oboljeloj od raka, strahuje da će se novi zakon odraziti i na njenu grupu.
"Naravno da se ono što mi radimo može definisati kao političko, pošto činimo sve što možemo da unaprijedimo zdravlje najmanje srećnih ljudi u ovoj zemlji kroz zakone i socijalnu akciju", kaže Jekaterina Kristjakova.
Bonus video:
