Poslije glasanja u prvom krugu, Francuzi će na birališta izaći ponovo nedjelju dana kasnije, 17. juna, istog dana kada će se i u Grčkoj održati ključni parlamentarni izbori, što će se, sve zajedno, odraziti i na budućnost Evrope, prenio je AP.
Kako se zaključuje iz anketa, Olandovi socijalisti i njihovi saveznici imaju velike šanse da pobijede u prvom krugu glasanja, ali nije sigurno da li će oni uspjeti da osvoje solidnu većinu, koja je Olandu potrebna da bi ispunio obećanja koja je dao nezadovoljnim glasačima tokom predsjedničke kampanje.
Na predsjedničkim izborima održanim prošlog mjeseca, Oland je odnio pobjedu nad Nikolom Sarkozijem, čije su mjere smanjenja troškova razgnjevile mnoge francuske birače, podsjeća AP, ističući da Sarkozijeva konzervativna Unija za narodni pokret (UMP), međutim, i dalje uživa većinu u parlamentu.
Kada bi konzervativci zadržali kontrolu nad parlamentom, najvjerovatnije bi i funkcija premijera pripala konzervativcu, što bi značilo da bi Oland tokom čitavog mandata, petogodišnjeg kao što je i mandat saziva parlamenta, morao da sarađuje sa konzervativnim premijerom i vladom.
Antiimigracioni Nacionalni front Marin le Pen, koja je osvojila jako treće mjesto u trci za šefa države, pokušava da osvoji glas u parlamentu prvi put od '80-ih godina prošlog vijeka, navodi američka agencija. Od ukupno 577 poslaničkih mjesta, socijalisti i njihovi saveznici se nadaju da će osvojiti najmanje 289 da bi imali većinu.
Kandidati koji budu osvojili više od 50 odsto glasova direktno dobijaju mjesto u parlamentu, a mnogi će nastaviti trku u drugom krugu, kada će se nadmetati kandidati koji osvoje više od 12,5 odsto glasova u prvom krugu.
Poslije žustre predsjedničke trke, koja je kulminirala izborom Olanda za predsjednika 6. maja, francuski glasači bi mogli da osjete neku vrstu zamora, a ankete nagovještavaju da bi odziv mogao da iznosi oko 40 odsto - daleko manje nego što je zabilježen u odlučujućem okršaju Sarkozija i Olanda, navodi AP.
Prema rezultatima ankete BVA objavljenim u četvrtak, 32 odsto ispitanika bi u prvom krugu glasalo za Socijalističku partiju i Radikalnu ljevičarsku partiju, dok bi desničarski UMP pobrao isto toliko glasova, ali bi socijalisti, uz podršku saveznika iz stranke Ekološka Evropa-Zeleni, na kraju pretekli parlamentarnu desnicu.
Kako zaključuje francuski dnevnik "Mond", pozivajući se na navode Instituta BVA, odnos snaga bi bio 33 odsto za parlamentarnu desnicu, koju čine Sarkozijev UMP i stranka "Ustaj Republiko", prema 36,5 odsto za Olandovu Socijalističku partiju sa saveznicima.
Nacionalni front Marin Le Pen bi, prema anketi BVA, sakupio 15,5 odsto glasova, Ljevičarski front Žan-Lik Melanšona devet, a Demokratski pokret (MoDem) Fransoe Bajrua 3,5 odsto glasova.
Galerija
Bonus video:
