SEOBA PENZIONERA

Turska postaje Florida evropskih penzionera

Dugotrajna kriza eurozone pretvorila je Tursku u 'evropsku Floridu'. Zapadnoevropski penzioneri masovno migriraju na jug, gdje dvosobni apartman mogu da kupe za 40.000, a vilu za doživotni odmor s bazenom za 130.000 eura
69 pregleda 0 komentar(a)
Turska, Foto: Beta
Turska, Foto: Beta
Ažurirano: 24.02.2019. 01:54h
Životni troškovi, uključujući hranu, toliko su niski da "tri kilograma paradajza košta 80 eurocenti", kaže Lindner, dodajući da njemački par može dobro živjeti u Turskoj sa 700 eura mjesečno.

Kriza eura je natjerala penzionisane Njemce da u Turskoj potraže sigurno utočište. Masovnije nego ikada prije, njemački penzioneri kupuju jeftine nekretnine koje pretvaraju  u svoj novi dom ili moguću alternativu za stalno prebivalište, potvrdio je Hans-Rainer Lindner, partner u njemačkoj kompaniji "Türkei-Objekte", specijalizovanoj za "nekretnine iz snova u Turskoj".

U turskoj hit destinaciji, Alaniji, Ibrahim Fide, vlasnik agencije za nekretnine Prima, navodi da su njegovi "tipičan klijenti Njemci stariji od 60 godina". Novi, dvosobni apartmani na turskoj obali Mediterana nude se za 40.000 eura, kuća od 120 kvadratnih metara, uz dodatne sadržaje- terasa, vrt i bazen, košta 130.000 eura.

Životni troškovi, uključujući hranu, toliko su niski da "tri kilograma paradajza košta 80 eurocenti", kaže Lindner, dodajući da njemački par može dobro živjeti u Turskoj sa 700 eura mjesečno.

Takva računica od Turske je stvorila veoma zanimljivo odredište za sve one koji se boje da će kriza eura u evropskim gradovima katapultirati cijene u nebo, ostavljajući ih "gole i bose" u vlastitoj domovini.

Ni Turska, međutim, nije imuna na turbulencije tržišta kapitala. Rastuće cijene nafte i tamo podižu životne troškove: turska centralna banka prognozira porast od 7,62 posto do kraja 2012. Najviše će skočiti cijene struje i goriva, ali i hrane.

Vrtoglav oporavak tržišta

Prvi talas interesa za turske nekretnine krenuo je 1997. u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Austriji i Holandiji. Kupci su naročito profitirali 2009. i 2010, kada su britanske banke zamrznule odobravanje kredita za vikendice, istovremeno, britanski vlasnici nekretnina u Turskoj pod teretom finansijske krize oglasili su prodaju, što je dodatno spustilo cijene.

Prošle godine tržište se oporavilo: prema podacima Instituta za statistiku, u posljednjem kvartalu 2011. prodaja nekretnina povećala se za 21,8 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

U posljednjih devet mjeseci, kurs eura u odnosu na tursku liru pao je devet posto: ljetos, za jedan euro se moglo dobiti 2,55 lire, sada samo 2,32 lire. Djelimično, to je posljedica činjenice da mnogi Turci koji rade u eurozoni prebacuju ušteđevinu kući kako bi izbjegli moguće rizike. Takođe, snažna i zdrava turska privreda sve više privlači kompanije zemalja eurozone.

Automobilska industrija i mašinstvo, informatičke i razne druge kompanije iz Njemačke, Francuske, Italije i Holandije usidrile su se u Turskoj ili su dogovorile pokretanje proizvodnje s kolegama iz Turske. To itekako podstiče potražnju za turskim lirama.

"Istovremeno, svjedočimo povećanoj potražnji za turskim nekretninama", kaže Lindner. Prema podacima centralne banke u Ankari, rast turske ekonomije u prošloj godini iznosio je 7,5 posto. Turski statistički institut navodi da je istovremeno stopa nezaposlenosti pala sa 15 posto na 10,2 posto.

"Velika srednja klasa raste u Turskoj, a njeni pripadnici žele da ispune svoje snove o posjedovanju vlastitog doma. To znači da će u idućih nekoliko godina cijene apartmana i kuća polako, ali sigurno rasti",  kaže Lindner.

Nove zakonske odredbe, kojima se olakšava i podstiče ulaganje stranaca u turske nekretnine, dodatno će osnažiti tržište. Do sada je kupovina zemljišta, apartmana i kuća u Turskoj bila dopuštena samo državljanima zemalja koje su isto to pravo davale Turcima, što je slučaj s državama članicama EU-a, ali ne i s vrtoglavo bogatim zemljama Persijskog zaliva.

Očekuje se da će novi turski zakon, koji će dozvoliti kupovinu zemljišta svima, stupiti na snagu u septembru. Ukinuće se i ograničenja veličine imovine, pa će tako stranci moći da kupe do 30 hektara zemljišta bez posebne dozvole.

Agenti na tržištu nekretnina vjeruju da će tržište procvjetati. "Biće mnogo kupaca, naročito iz zemalja Persijskog zaliva. Potražnja bi uskoro mogla značajno da poraste", kaže Fejzila Jetgin, direktor agencije Calik.