„Nju dil“, „Maršalov plan“ ili „Herkulov plan“... Političari rado kreiraju bombastične nazive, pogotovo ako se radi o Grčkoj, zemlji na rubu bankrota.
Šef Zelenih u Evropskom parlamentu Danijel Kon Bendit je izjavio: „Moramo naći plan za Grčku koji s jedne strane, predviđa otpis dugova, a s druge strane reformu i Maršalov plan – investicioni plan. Inače privreda neće moći da oživi.“
Mnogi stručnjaci smatraju da takve etikete nisu ni posebno loše. Jer, na kraju krajeva, ipak sve zavisi od sadržaja programa.
Iza kulisa već deluje takozvani „Tim za brza dejstva“ za Grčku – grupa stručnjaka koju predvodi Njemac Horst Rajhenbah. On Grcima želi da pomogne da najprije iskoriste milijarde koje su im već stavljene na raspolaganje kao pomoć a to su, kako kaže ovaj iskusni krizni menadžer, evropski strukturni fondovi.
Od novca koji im je na raspolaganju do kraja ovog perioda pomoći, znači do kraja sledeće godine, Grci su počeli da koriste samo trećinu. Upravo u tome će im pomoći Rajhenbahov tim.
Grčka ima potencijal za uspješno baratanje tim novcem, smatra stručnjak za privredu Janis Emanulidis.
„Na području industrije turizma sigurno nisu iskorišćene sve mogućnosti. Osim toga, infrastrukturni projekti otvaraju mogućnost da se privreda oživi i u drugim djelovima zemlje, a ne samo u centralnom regionu oko Atine. Primjer za to je energetski sektor. Tu se razmišlja o korišćenju regenerativnih energija, pre svega solarne energije.“
Novac mora da ima konkretnu primjenu
Osim toga, Evropska unija je smanjila predviđen finansijski udio Grčke u takvim projektima. Tako Brisel želi da spriječi da pametne investicije propadnu zbog žestoke štednje.
Grčkoj je potrebna i sasvim praktična pomoć, kaže demohrišćanski poslanik Evropskog parlamenta Markus Piper: „Zaista je na raspolaganju još mnogo evropskog novca koji bismo rado dali, ali koji ne bi našao logičnu i razumnu primjenu na licu mjesta. Zbog toga moramo da se obratimo regionalnim vlastima, moramo da im pružimo odgovarajuća znanja i stručnu pomoć da bi taj novac mogao da bude uložen kako treba.“
No, sve i ako koncept „proradi“, moraće da prođu godine dok se ne isplate investicije u infrastrukturu. Hitna pomoć je potrebna prije svega malim i srednjim preduzećima u Grčkoj.
Grčke banke više ni ne daju nove kredite. Uz pomoć novca Evropske unije bi firme za zdravim jezgrom mogle da budu spašene, da se nanovo osnuju.
Mnogi mladi Grci žele da sami pokrenu neki posao, ali ih treba usmjeriti na pravi način, na primjer, u IT-branši koja se stalno razvija.
Maršalov plan za Grčku znači, prije svega: veliki rad na mnogo malih polja.
Grčki predsjednik se odrekao plate
Grčki predsjednik Karolos Papuljas odrekao se svoje plate, izjavio je ministar finansija Evangelos Venizelos.
Parlament je u nedjelju usvojio novi paket mjera štednje, ali do Brisela nisu stigli papiri koji to i potvrđuju, kao i razrađen plan restrikcija.
Tokom dana evropski ministri finansija će na telefonskoj sjednici raspravljati o drugom paketu pomoći Grčkoj.
Danijel Kon-Bendit: "Neoliberalni talibani" vladaju Evropom
Europoslanik iz redova Zelenih Danijel Kon-Bendit osudio je danas u Strazburu »neoliberalne talibane« iz Evropske komisije za »neprihvatljiv pritisak« na grčki narod u zamjenu za finansijsku pomoć.
"Ako su "neoliberalni talibani" ti koji vladaju Evropom, onda to nije dobro!", poručio je Kon-Bendit tokom žestoke rasprave u Evropskom parlamentu o ekonomskoj situaciji u Evropi.
On je optužio "trojku" koju u pregovirima s Atinom čine Evropska unija, Evropska centralna banka i Međunarodni monetarni fond, da radi na "kriminalan način u Grčkoj i da joj nameće sve veće mjere štednje". "Ne možemo da taj narod stalno bacamo na koljena", rekao je Bendit.
Potpredsjednik Evropske komisije Maroš Ševčovič odgovorio je da su neprihvatljive te Benditove riječi. "U Komisiji nemamo "neoliberalne talibane" već funkcionere koji teško rade kako bi bio izbjegnut bankrot Grčke«, rekao je on.
"Oni rade danonoćno, bez pauza za praznike, i bez odmora a Grčka nema bližeg saveznika od Komisije", ocijenio je Ševčovič.
Potpredsjednik Evropske komisije je istakao »solidarnost bez presedana« Evrope koja je uložila »više od 300 milijardi eura« za spas Grčke.
Uslovi koji se nameću Grčkoj na meti su kritika europoslanika, posebno ljevice, ali i desnice.
EU "nastoji da silom nametne stabilnost. To je u suprotnosti sa svim onim što je urađeno na ovom kontinentu od 1950. godine", rekla je Silvi Gular iz redova liberala.
"Niko ne vjeruje da će posljednji paket (pomoći) spasti Grčku. Grčka će 2020. biti u još goroj situaciji nego Italija", upozorio je britanski konzervativac Martin Kolanan koji smatra da je "jedino rješenje da Grčka izađe iz zone eura".
Socijalisti u EP najavili su da će u Grčku poslati »alternativnu trojku« koja će predložiti »drugačiji program« za smanjenje deficita.
Bonus video:
