Predsjednik EP

Šulc oštro napao politiku štednje, traži mjere za rast

Predsjednik Evropskog parlamenta Martin Šulc je oštro u svom prvom nastupu na sastanku Evropskog savjeta napao dosadašnji pristup zemalja članica u rješavanju finansijske krize
0 komentar(a)
Ažurirano: 25.02.2019. 02:47h

Predsjednik Evropskog parlamenta po tradiciji se obraća čelnicima zemalja članica na svakom samitu EU-a. Nakon što pročita svoj govor, predsjednik Parlamenta napušta dvoranu i ne učestvuje više u radu samita. Šulc je izabran za predsjednika Evropskog parlamenta 17. januara ove godine i ovo je njegov prvi nastup pred čelnicima EU-a.

"Velika mi je čast da govorim prvi put kao predsjednik Evropskog parlamenta, ali moja nova dužnost nije promijenila moju prirodu da otvoreno govorim što mislim", rekao je u uvodu Šulc, prije nego što je počeo sa žestokim kritikama.

"Od samog početka Evropski parlament je kategorički bio protiv revizije ugovora, jer to naprosto nije nužno i jer smo se bojali da će rasprava o tome otvoriti Pandorinu kutiju raznih mogućnosti. Naši građani ne mogu da razumiju zašto se, usred krize, mi prepiremo oko maglovitih pitanja insititucija i članova ugovora. Oni od nas očekuju odgovore na svoje svakodnevne probleme. Ako ne uspijemo da damo te odgovore, povjerenje u političke institucije i na nacionalnom i na evropskom nivou biće još više poljuljano. Vrijeme je da se okrenemo pravim pitanjima. Vrijeme je da razgovaramo o tome kako da izvedemo Evropu iz krize. Vrijeme je za odlučnu akciju", rekao je Šulc u neuobičajeno oštrom govoru.

Očekuje se da će čelnici država na samitu postići dogovor o fiskalnom paktu, kojim će se zemlje potpisnice obvezati da će voditi uravnoteženu budžetsku politiku, zaustaviti rast dugova i početi da ih smanjuju. Odredbe da strukturni budžetski manjak ne smije prelaziti 0,5 posto BDP-a, a javni dug 60 posto BDP-a zemlje članice trebale bi da unesu u svoje ustave ili u zakone koje imaju ustavnu snagu. U slučaju kršenja dogovorenih pravila slijedile bi kazne.

Šulc nije dovodio u pitanje potrebu za štednjom, ali je istakao da to nije dovoljno i da naglasak treba staviti na mjere koje podstiču privredni rast. "Fiskalni pakt diže budžetsku disciplinu na nivo lijeka za sve bolesti povezane sa dužničkom krizom i uspostavlja gornju granicu nacionalnih dugova i automatske sankcije. Razumna budžetska politika je bitna kako bi se nivo zaduženosti držao pod kontrolom.

Smanjivanje dugova je pitanje međugeneracijske pravde, inače ćemo se jednog dana naći u sramnom položaju da našoj djeci ne ostavljamo kuću nego hipoteku na kuću. Osigurati da se ne ponovi kriza nije dovoljno, iako je nužno, ali samo za sebe i uz mjere štednje u mnogim državama članicama, neće donijeti prijeko potreban privredni  rast", rekao je Šulc.

Šulc je pozdravio činjenicu što se novim ugovorom postavljaju temelji za fiskalnu uniju. "Pozdravljamo taj korak, koji ste bili prisiljeni preduzeti kao Unija 26 zemalja članica, nakon veta premijera Dejvida Kamerona. Želio bih vam ovom prilikom zahvaliti na čvrstom stavu prema zahtjevu premijera Kamerona, koji je zatražio izuzeća od pravila koja uređuju finansijska tržišta", rekao je Šulc.

Šulc je zatražio da Evropski parlament mora učestvovati na svim samitima eurozone. To je jedno od otvorenih pitanja. Naime, Francuska insistira da na samitima eurozone, koji će se održavati najmanje dva puta godišnje mogu učestvovati samo one članice koje imaju zajedničku valutu, dok s druge strane Poljska traži učešće svih zemalja koje potpišu i ratifikuju fiskalni pakt.

Šulc je zatražio uvođenje poreza na finansijske transakcije, čemu se žestoko protivi Velika Britanija strahujući za interese londonskog "City"-ja. Takođe je zatražio uvođenje euroobveznica, kojima bi se jednako podijelila odgovornost za dugove, čemu se, sa druge strane, protivi Njemačka.

"Zajedničke obveznice s niskim kamatnim stopama mogu da olakšaju dužničku krizu i stabilizuju bankarski sistem. Euroobveznice su moćno oružje protiv spekulacija i podizanja kamatnih stopa. Posljednjih dana ponovno smo svjedoci da se 'hedge' fondovi klade da će Grčka bankrotirati. Takva praksa mora da prestane. Euroobveznice su takođe simbol evropskog povjerenja u zajedničku budućnost", rekao je Šulc.

Predsjednik Evropskog parlamenta je takođe zatražio stvaranje evropske agencije za kreditni rejting, kako bi se razbio monopol američkih agencija i pokretanje evropske inicijative za privredni rast.

Na kraju je rekao kako neiskorištena sredstva u evropskom budžetu, koje zemlje članice nisu iskoristile, ne bi trebalo vraćati nego da dio njih treba preusmjeriti na projekte za zapošljavanje mladih.