Kriza u novoj godini

Istinu o euru saznaćemo tek u januaru

Evropski ministri finansija nijesu uspjeli da prikupe novac za MMF koji su najavili. Šef Evropske centralne banke Draghi upozorava na opasnost čitavu zonu eura.
0 komentar(a)
Ažurirano: 21.12.2011. 16:35h

Devetog decembra su predsjednici država i vlada Evropske unije svojim ministrima finansija naložili da prikupe oko 150 milijardi bilateralnih kredita namijenjenih Međunarodnom monetarnom fondu (MMF). Namjera je bila da se taj novac preko MMF-a koristi za stabilizaciju eurozone. Taj posao je trebalo obaviti u roku od deset dana.

Ovaj rok koji su vodeći evropski političari sami sebi zadali je prošao a ništa bitno se nije dogodilo. Evropski ministri su samo u jednoj telefonskoj konferenciji uspjeli da ustanove da velika Britanija u toj akciji ne želi da učestvuje a da Njemačka centralna banka, koja je za transakciju nadležna, još o svemu razmišlja. Utješna informacija: Češka, Poljska i Švedska, zemlje koje uopšte nijesu članice eurozone, pristale da daju dodatne kredite MMF-u.

Njemačka centralna banka je oprezna

Bundesbanka, koja Njemačku zastupa u MMF-u, još uvijek oklijeva - njoj nijesu dovoljne garancije koje joj je telefonski dao njemački ministar finansija Volfgang Šojble. Predsjednik Njemačke centralne banke Jens Vajdman je samo kratko izjavio da nema potrebe da se žuri s odlukom.

Rok koji su predsjednici država na samitu EU-a sami sebi zadali u međuvremenu se ni u Briselu ne ocjenjuje toliko važnim. Njemačka centralna banka, najavo je Vajdman, isplatiće kredit u iznosu od 45 milijardi eura MMF-u tek kada bude jasno da će u toj akciji učestvovati i članice Fonda izvan Evrope. Sadašnje stanje stvari: SAD veći angažman odbijaju, dok je Rusija najavila svoje učešće.

Situacija lošija nego 2008.

I dok su ministri finansija još vodili svoju telefonsku konferenciju, Evropska centralna banka (ECB) je objavila mračne prognoze, prije svega za prvo tromjesečje 2012. godine. Nakon božićne pauze će zaduženim zemljama članicama eurozone trebati oko 200 milijardi eura svježeg kapitala da bi isplatile dospjele državne obveznice.

ECB je u Frankfurtu predstavio svoju Stabilizacijsku analizu za 17 zemalja članica eurozone, u kojoj između ostalog navodi da je pritisak na finansijski sistem, tržište i banke danas veći nego što je bio nakon propasti banke "Lehmann Brothers" u jesen 2008. To, zajedno s izgledima da bi u Evropi sljedeće godine moglo doći do recesije, dovodi do visokog rizika za stabilnost eurozone, tvrdi se u analizi Evropske centralne banke.

S druge strane je međutim šef ECB-a Mario Draghi, u obraćanju Evropskom parlamentu u Briselu u ponedjeljak (19.12.2011.) izjavio, da on ne smatra mogućim raspad monetarne unije.

"Uvođenje eura predstavlja nepovratan proces", naglasio je Draghi. Po njegovom mišljenju tržišta nijesu posvetila dovoljno pažnje namjeri uvođenja funkcionalne fiskalne unije u Evropi bez Velike Britanije. On je, međutim, ponovo naglasio da nema namjeru da popusti pred pritiskom visoko zaduženih zemalja Evrope na Evropsku centralnu banku od koje se traži kupovina njihovih državnih obveznica u velikom stilu. To bi bilo faktički isto kao da se štampa velika količina novog novca, a to nije pravo sredstvo protiv krize, naglasio je Draghi obraćajući se evropskim zastupnicima.

Jeftin novac evropskim bankama

Kako bi banke u Evropi ponovo jedna drugoj posuđivale novac i istovremeno bile spremne da daju kredite i privredi, Evropska centralna banka je najavila da će od danas (21.12.) bankama na raspolaganje staviti neograničenu količinu kredita s vrlo povoljnom kamatom od samo 1 posto i s rokom otplate od tri godine.

Ovim jedinstvenim potezom Europska centralna banka pokušava da nadvlada kreditnu krizu i ublažiti bankovnu krizu. Stručnjaci vjeruju da će banke kao garanciju za te kredite ponuditi državne obveznice kriznih zemalja koje posjeduju, prije svega Italije, Španije i Grčke. S druge strane bi banke mogle taj novac da koriste i za kratkoročnu kupovinu novih obveznica tih zemalja, budući da se za te vrijednosne papire trenutno obračunava vrlo visoka kamata koja naravno obećava i vrlo visoku zaradu.

Ugovor o fiskalnoj uniji u martu

Evropski ministri finansija su se u ponedjeljak dogovorili i da stalni Evropski fond za spašavanje eura (ESM) s radom započne šest mjeseci ranije nego što je to svojevremeno planirano. Njemačka je spremna da svoj dio u tom fondu već 2012. kompletno isplati, najavio je njemački ministar finansija Volfgang Šojble, što predstavlja dodatno opterećenje od 21 milijardu eura za njemački državni budžet.

Istovremeno u Briselu predsjednik Evropskog vijeća Herman Van Rompej trenutno radi na nacrtu ugovora nove fiskalne unije u kojoj bi po mogućnosti učestvovale sve zemlje Evropske unije osim Velike Britanije.

Očekuje se da će prvi nacrt biti spreman i predstavljen na posebnom samitu EU-a krajem januara ili početkom februara u Briselu. Konačni ugovor bi trebao da bude potpisan u martu a na snagu bi trebao da stupi prije ljeta 2012. Uz svu tu žurbu postoji još jedna ideja, kako čitavu proceduru ubrzati: navodno bi ugovor trebao da stupi na snagu čim ga ratifikuje 9 od ukupno 26 zemalja potpisnica.

Preporučujemo za Vas