Kriza u eurozoni, pokrenuta iz Grčke, loša je za ambicije i Crne Gore i drugih zemalja nastalih iz bivše države. Berlin i Pariz, dvojac koji u vrijeme duboke krize faktički vodi Evropu, ionako su bili skloni odluci da na decembarskom samitu Podgorici ne garantuju prolaz za pregovore, niti Beogradu za kandidaturu.
Glavni razlozi su nezadovoljstvo Njemačke Srbijom i strah francuskog predsjednika Nikole Sarkozija da bilo kojoj državi, pa bila mala kao Crna Gora, dozvoli napredovanje u procesu proširenja prije nego se početkom maja održe predsjednički izbori.
Tome treba dodati raspoloženje u partiji kancelarke Angele Merkel, CDU, da neko vrijeme nakon primanja Hrvatske, ne žele da se bilo ko približava Briselu. Sada se tome pridružuje i generalno nepovjerenje i alarm prema svemu šta dolazi sa Balkana.
Nakon Grčke, Bugarske i Rumunije, Evropljani su postali pretjerano osjetljivi na sve što dolazi sa Balkana
Kada se radi o evropskim integracijama na Balkanu, prosječan Evropljanin prvo vidi političko-prevarantski ulazak Grčke u EU, 1981, koji je osmislio i vodio Andreas Papandreu, otac doskorašnjeg premijera.
On je uspio uvesti Atinu u briselski blok zemalja, a da zemlja nije provela ni osnovne reforme i dobila je negativno mišljenje Evropske komisije. U doba jednog od vojnih udara u Turskoj, on je čak zaprijetio da će zatvoriti američke baze u Grčkoj i počeo otvoreno koketirati sa SSSR-om.
Nakon toga Grčka je na pritisak Amerike ušla u EU, a 2001. su ušli u eurozonu nakon što su prikazali lažne statističke podatke.
Nespremne ušle Bugarska i Rumunija
U EU su nespremne, na pritisak SAD, ušle i Bugarska i Rumunija. Njihova nespremnost u domenu pravosuđa izazvala je veliko nezadovoljstvo među drugim članicama, što je jedan od razloga zbog kojeg još nijesu u Šengenskoj zoni.
Zbog toga, nakon Grčke, Bugarske i Rumunije, Evropljani su postali pretjerano osjetljivi na sve što dolazi sa Balkana, posebno što cijeli prostor bivše Jugoslavije i dalje gledaju kao krizni i poratni.
Već prvi dan nakon Papandreuove najave o referendumu, teško sklopljeni sporazum u Briselu o spasavanju eurozone počeo je tonuti
To potvrđuje utisak većine briselskih zvaničnika koji nisu nimalo oduševljeni što je Hrvatska došla do kraja procesa i jako se boje da će im njihove javnosti prigovoriti da prihvataju nove problematične balkanske zemlje.
Zadnje dvije godine, kriza eura ih neprestano podsjeća na to kako su u dva navrata progledali Grčkoj kroz prste, i kako sada plaćaju tešku cijenu za tu svoju, kako je vide, dobru volju.
Sad, kad su sklopili teški dogovor oko spasavanja Grčke kako bi spasili eurozonu, u nevjerici su gledali kako ih je ta zemlja ponovo pokušala iznevjeriti organizovanjem referenduma.
Već prvi dan nakon Papandreuove najave o referendumu, teško sklopljeni sporazum u Briselu o spasavanju eurozone počeo je tonuti. Briselski sporazum o spasu za eurozonu, sastoji se od pet manjih dogovora i svi su međusobno povezani.
Na primjer, dokapitalizacija evropskih banaka, povezana je sa visinom takozvanog dobrovoljnog otpisa grčkog duga. Koliko god će EU nastojati da održe, olabavio je centralni dio, Atina, na što niko nije računao.
I Hrvatska na tankom ledu
Cijeli ovaj dogovor oko eurozone, učinio je da se počela nazirati nova konfiguracija Evrope - podjela na zemlje eura, koje stvaraju jednu svoju zasebnu, podijeljenu grupu, i na zemlje izvan eura, koje se osjećaju isključene iz najvažnijih odluka.
Vrlo velike pukotine otvaraju se u Evropskoj uniji, koje se za sada vide samo kao tanke crte na površini, ali ispod, u strukturi, u konstrukciji, opasno se dijeli. Ima zemalja, kao Velika Britanija, koje bi bile spremne na mnogo toga kako bi spriječile takav razvoj.
Berlin i Pariz smatraju da "nekoliko mjeseci nije ništa strašno" i da su problemi s ove strane evropske granice tako veliki, da je bolje pričekati
Još nije jasno kako se taj razvoj može odraziti na proces balkanskog proširenja. Pomisao da u toj situaciji, u EU, na samitu, daju zeleno svjetlo bilo kojoj drugoj balkanskoj zemlji, ne čini se realna.
Još je moguća, ali ovaj novi razvoj, oko grčkog referenduma, udaljuje Crnu Goru od zelenog svjetla za pregovore, Srbiju od kandidature, a čak bi mogao negativno uticati i na hrvatski referendum o pristupanju EU, koji će se takođe održati u januaru.
Berlin i Pariz smatraju da "nekoliko mjeseci nije ništa strašno" i da su problemi s ove strane evropske granice tako veliki, da je bolje pričekati. Nekoliko narednih mjeseci u Briselu će dominirati takve negativno intonirane vijesti.
Vjerovatna je recesija eurozone, pojačani napadi na Italiju i Španiju, a takođe i Portugal, pojačana nervoza Francuske zbog bojazni o snižavanju rejtinga francuskog spoljnog duga, bojazan koja je, sad kad propada prošlosedmični briselski dogovor, jača nego prije.
Na mjesto guvernera Evropske centralne banke dolazi novi čovjek Mario Dragi, što nagovještava novu politiku.
Bonus video:
