Kako je Kipar za samo tri nedjelje došao na ivicu bankrota

Ako sada ljudi na Kipru izađu na ulice, onda će to biti iz protesta zbog svih nabrojanih nevolja, ali iz straha za radna mjesta
61 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 01.08.2011. 13:39h

Poslije eksplozije kontejnera sa zaplijenjenom iranskom municijom, koja je uništila glavnu kiparsku elektranu, obnova uništenog će koštati više milijardi eura.

To je novac koji Kipar nema, iako mu je potreban kako bi održao kakvo-takvo funkcionisanje privrede. Drugo, država je suviše tijesno povezana sa Grčkom, koja je finansijski pred propašću.

Kiparske banke još uvek drže grčke državne obveznice u vrijednosti od oko 20 milijardi eura. Ako dođe do reprogramiranja grčkog duga, kiparske banke bi mogle da izgube mnogo milijardi.

ržava je suviše tijesno povezana sa Grčkom, koja je finansijski pred propašću

Novi ministri nemaju čarobne štapiće, već će morati da sklanjaju državu pod finansijski štit Evropske unije. Sasvim neslavan razvoj situacije za zemlju koja će 2012. da preuzme predsjedavanje tom organizacijom.

„U raljama“ javnih službi

Pod takvim uslovima, nikome nije pretjerano stalo do upravljanja zemljom i biračima koji su, baš kao i u Grčkoj, već pokazali spremnost da izađu na ulice i istjeruju pravdu.

Dosadašnji koalicioni partneri, komunistička stranka Akel i stranka centra Diko, počeli su pregovore o formiranju nove vlade koja će se prihvatiti teškog zadatka čupanja države iz finansijske krize.

Dva partnera imaju 28 od 56 mandata u parlamentu, ali nije isključeno ni formiranje vlade nacionalnog jedinstva.

Sredozemna republika je u tešku krizu upala za samo tri nedjelje, poslije pomenute eksplozije koja je podstakla stvaranje protestnog pokreta.

Taj pokret se javio spontano: narod je vladu optužio da je nesposobna.

Sredozemna republika je u tešku krizu upala za samo tri nedjelje, poslije pomenute eksplozije koja je podstakla stvaranje protestnog pokreta

To što državni dug Kipra iznosi 61 odsto od bruto-društvenog proizvoda nije tako dramatično kao u Grčkoj, ali 2010. je budžetski deficit države iznosio 5,3 odsto BDP-a.

Pri tome su se žestoko pobunili sindikati, jer državni aparat guta trećinu budžeta i gotovo šestinu BDP-a.

Guverner Centralne banke Kipra, Atanasios Orfanides, upozorio je čak da bi troškovi za javne službe mogli da se otmu kontroli i progutaju čak polovinu budžeta.

Netransparentnost kao princip

Na kraju, treba reći i da politički sistem na Kipru ne funkcioniše transparentno koliko bi trebalo u teškim situacijama: predsjednik i parlament se biraju redovno, ali pozicija predsjednika je tako jaka da mu u parlamentu nije potrebna većina da bi vladao.

Ako ima što da prozbori sa drugim političkim snagama, onda se to dešava u Nacionalnom savjetu u kome sjede šefovi poslaničkih klubova a dogovori se postižu na tajnim sjednicama.

Nova vlada, ko god je bude činio, teško da će moći da nađe odgovore na pitanja koja muče Kipar

Pri tome se tu raspravlja o temeljnim pitanjima poput pregovora o ujedinjenju Kipra.

Ako sada ljudi na Kipru izađu na ulice, onda će to biti iz protesta zbog svih nabrojanih nevolja, ali iz straha za radna mjesta.

Nova vlada, ko god je bude činio, teško da će moći da nađe odgovore na pitanja koja muče Kipar.

Bonus video: