Papandreu treba da se boji mirnih građana

Vlada ne treba da se plaši Grka koji nedjeljama uzvikuju parole na trgu Sintagma protestujući protiv mjera štednje
0 komentar(a)
Ažurirano: 27.06.2011. 07:17h

Dimitra je 62-godišnjakinja koja živi u nekada modernom, a sada prljavom naselju u blizini centralnog Trga pobjede u Atini. Vlasnica je mini marketa od koga izdržava sebe, svoju nezaposlenu kćerku i dvoje unučadi, ali će vjerovatno morati da ga zatvori.

Dimitra uvijek redovno plaća poreze, zbog čega je čak bila predmet šala svojih prijatelja koji te obaveze izbjegavaju, i nikada nije trošila više nego što je mogla da uštedi. Međutim, zbog mjera štednje, uvećani su porezi i računi za komunalije, tako da njena ušteđevina polako nestaje.

I kao da sve ovo nije dovoljno, njen kraj su preplavili narkomani i bande. Ona se plaši da izađe napolje kada padne mrak, pošto ni sama ne zna koliko je puta bila napadnuta i opljačkana.

Grčki političari nijesu obraćali pažnju na "tihu većinu"

Godinama grčki političari nisu obraćali pažnju na ljude poput Dimitre, a trebalo je. Ova tiha većina – Grci koji poštuju pravila, plaćaju poreze i žive od onog što zarade – sada plaćaju zbog dugova koje je nagomilao korumpirani, neefikasni i klijentelistički politički sistem koji im skoro ništa nije pružio.

Grci sada plaćaju zbog dugova koje je nagomilao korumpirani, neefikasni i klijentelistički politički sistem

Vlada ne treba da se plaši Grka koji nedjeljama uzvikuju parole na trgu Sintagma protestujući protiv mjera štednje. Oni treba da se boje Dimitre i drugih Grka poput nje koji su grčkim političarima tiho omogućavali prednosti zaduživanja i koji su, nakon što je ova godina mjera štednje protraćena, konačno izgubili strpljenje.

Sve je izvjesnije da će vlada Jorgosa Papandreua platiti cijenu, čak i nakon što je u četvrtak preživjela glasanje o povjerenju. Međutim, čak i sa prijevremenim izborima, koji su sve vjerovatniji kako povjerenje u vladu opada, Nova demokratija, glavna opoziciona partija desnog centra, je podjednako nemoćna u očima birača.

„Dužnička kriza je trebalo da predstavlja period u kome bi se političke partije i pokreti ujedinili da bi se spasla zemlja, ali su umjesto toga oni ostali posvećeni svojim interesima čak i dok brod tone“, izjavio je za „Forin polisi” politički analitičar Dimitris Skalkos.

„Čini se kao da od sopstvene retorike ne vide kako bi stvarno mogli poraditi na tome da nas izbave iz ovog haosa.“

Haos ima nekoliko slojeva

Taj haos ima nekoliko slojeva, uključujući stagnirajuću ekonomiju u skoro sovjetskom stilu koja favorizuje nepotizam nad meritokratijom, kulturu korupcije koja traći novac građana i nedavni porast ilegalne imigracije kojom se loše upravlja i u Grčkoj, i u Evropi, što je hiljade ljudi ostavilo bez posla, a sve očajnije migrante dovelo u bezizlaznu poziciju u Atini.

Prošle godine dramatičan porast nasilja i kriminala dao je podstrek nekada marginalnim neonacističkim bandama koje sada neki od starosjedilaca vide kao učinkovitiju bezbjednosnu snagu od opštine i grčke policije.

Dramatičan porast nasilja i kriminala dao je podstrek nekada marginalnim neonacističkim bandama

„Ne znam šta da kažem starijim ženama koja dođu plačući i u modricama nakon što ih je, na putu do crkve, napao i opljačkao neki avganistanski ili afrički imigrant“, žali se otac Maksimus, sveštenik jedne katedrale koja se nalazi u centru Atine.

„Ne znam šta da kažem prostitutkama tinejdžerkama iz Afrike koje dođu ovdje i mole za pomoć i izlaz iz te životne klopke ili beskućnicima imigrantima koji sjede ispred crkve. Ne postoji red i u ovoj atmosferi svako ko je žrtva, može biti i nasilnik“.

Penzioneri iz straha ne izlaze iz kuća

Otac Maksimus je za „Forin polisi“ ispričao kako mnogi penzioneri ne izlaze iz svojih kuća, jer se boje da će ih napasti „stranci“ iz Afrike ili Azije kojih sada u pojedinim naseljima ima više od starosjedilaca. Kao odgovor na to, ulicama patroliraju desničarske bande koje napadaju improvizovane džamije dok se unutra nalaze vjernici. Mnoge od tih bandi pripadaju „Zlatnoj zori“ (Krisi Avgi), fašističkoj grupi koje se gnuša većina Grka.

Na lokalnim izborima prošlog oktobra mjesto u gradskoj skupštini Atine dobio je lider „Zlatne zore“, Nikolas Mihaloliakos jer je obećao da će suzbiti kriminal i otjerati imigrante.

Otvara se prostor za marginalne stranke?

Iako „Zlatna zora“ nema mnogo šanse da uđe u grčki parlament, „njeno pojavljivanje na političkoj sceni pokazuje da, kako slabi podrška dvjema najjačim partijama, otvara se prostor za marginalne stranke“, ocijenio je Statis Kalivas, profesor političkih nauka na američkom univerzitetu Jel.

Grci zaziru od Njemaca?

Većina Grna nije ksenofobična, ali je kriza ovu pomalo provincijsku kulturu učinila zatvorenijom. Mnogi zaziru od Evropljana, naročito Njemaca, koji ih, često nepravedno, osuđuju da su lijene raspikuće koje su iskompleksirane privilegijama.

Drugi zaziru od MMF-a za koji se plaše da pokušava da preuzme Grčku.

Mnogi zaziru od Evropljana, naročito Njemaca, koji ih, često nepravedno, osuđuju da su lijene raspikuće

Nekoliko teoretičara zavjere su posegli za staromodnim antiamerikanizmom koji podrazumijeva da zla imperija Sjedinjenih Država sa predsjednikom Obamom i Dartom Vejderom baca Grčku na koljena jer želi da je opljačka. „Imamo skrivene rezerve nafte i zlata“, kazao je za „Forin polisi“ automehaničar Jianis tokom protesta. „Velike sile hoće sve to da nam oduzmu.“

Mnogi Grci takođe zaziru i od Papandreua, genijalnog sociologa rođenog u Minesoti, koji potiče iz jedne od najistaknutijih političkih porodica, jer misle da nije dovoljno Grk.

„Zašto Džefri ne može sa nama ostalima da jede souvlaki?“, pitao se, dok je trajalo glasanje o povjerenju vladi, Dimitris, 50-godišnji fotograf namjerno koristeći Papandreuov nadimak kako bi istakao njegovu „različitost“.

"Ovo nije moja zemlja!"

Indikativno je i to što je Papandreu prošle nedjelje sačuvao vladu tako što je na mjesto ministra finansija doveo Evangelosa Venizelosa, svog najvećeg oponenta u partiji i političkog veterana koji je poznato lice u grčkoj politici. Venizelos, bivši ministar odbrane je poznat kao brilijantan, mada pokvaren, politički strateg koji odlično govori grčki.

Početkom prošlog mjeseca u grčakoj je stradao Manolis Kantaris, 44-godišnji agent osiguranja koji je opljačkan i nasmrt izboden dok je ulazio u auto da poveze svoju trudnu suprugu u bolnicu da se porodi. Svjedoci su kazali policiji da su ga ubila „tri tamnoputa stranca“.

Zauzvrat je nasmrt izboden jedan čovjek iz Bangladeša. Pod sumnjom da su ubili Kantarisa, uhapšena su dvojica Avganistanaca. Za ubistvo Bangladešanina nije niko uhapšen.

Prisutni na sahrani Kantarisa bili su bijesni. Uzvikivali su „Stranci napolje iz Grčke!“, mahali grčkim zastavama i pojurili jednog nesrećnog afričkog imigranta koji je u kontejneru tražio hranu i limenke da ih odnese na reciklažu i razmijeni za novac. Bande znojavih mladih Grka su savili zastave i podigli ih kao palice, spremni za borbu.

„Zašto smo ignorisali svoje probleme i dozvolili da prerastu u nešto ovoliko odvratno?“

Kada je masa bijesno počela da pjeva nacionalnu himnu, vlasnica mini marketa Dimitra nije htjela da im se pridruži.

„Ovo nije moja zemlja“, rekla je plačući. „Zašto smo ignorisali svoje probleme i dozvolili da prerastu u nešto ovoliko odvratno?“

Galerija

Bonus video: