"ZAPADNI BALKAN još uvijek ne ide u korak sa digitalizacijom"

RCC: Budućnost je u digitalnoj transformaciji, minus tamna strana

Prema Balkanskom barometru za 2020. godinu 68 odsto građana Zapadnog Balkana pandemiju virusa kovid-19 vidi kao prijetnju za svoj posao ili posao članova svoje porodice

362 pregleda 0 komentar(a)
Maljinda Bregu, Foto: Beta/AP
Maljinda Bregu, Foto: Beta/AP

Generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) Maljinda Bregu u autorskom članku razmatra uticaj tehnologije u ovim vremenima i ukazuje da društva Zapadnog Balkana mogu pametno osmišljenim politikama da ostvare najveće moguće koristi od digitalne transformacije, a da istovremeno svedu na najmanju moguću mjeru neizbježne poteškoće.

"Moram reći da nam je u ovim nezapamćenim vremenima tehnologija omogućila da radimo, obrazujemo se i proživljavamo emocije iako smo fizički razdvojeni. Pitan se s obzirom na visoke uloge, kuda to idemo ako naša društva budu imala hrabrosti da usađena vjerovanja o tržištu, načinu rada, načinu života, izazovu kroz digitalnu transformaciju?!", napisala je Bregu, prenosi RCC.

Prema Balkanskom barometru za 2020. godinu 68 odsto građana Zapadnog Balkana pandemiju virusa kovid-19 vidi kao prijetnju za svoj posao ili posao članova svoje porodice.

"Izolacija je donijela veliki porast stope nezaposlenosti na Zapadnom Balkanu, između pet i više od 30 odsto. Bez modernih tehnologija koje su omogućile rad od kuće i sačuvale radna mjesta, ovaj broj bi, međutim, bio još i veći", piše Bregu i navodi da 68 građana Zapadnog Balkana pandemiju virusa kovid-19 vidi kao prijetnju svom poslu ili poslu članova svoje porodice, a njih 35 odsto je nestrpljivo da se vrati na posao.

Ona je navela da je region prigrlio digitalni svijet i da više ne može nazad, a da je kovid-19 pokazao da biti upoznat sa tehnološkim dostignućima i znati koristiti sve postojeće platforme nije izbor, već norma.

Bregu ukazuje da se treba pitati da li bi čak i bez potrebe za usavršavanjem digitalnih veština zbog pandemije, u ovom digitalnom dobu mogao da se obavlja sadašnji posao bez toga.

"Mislim da ne, a nakon ovoga će to biti još izraženije", navodi Bregu.

Balkanski barometar za 2020. pokazuje da 80 odsto menadžera na Zapadnom Balkanu smatra digitalne vještine veoma važnim za poslovanje, a 55 odsto firmi u regionu obezbjeđuje neki oblik edukacije radi unapređenja digitalnih vještina svojih radnika.

Evropska komisija procjenjuje da će u budućnosti za skoro 90 odsto radnih mjesta biti potrebno imati određene digitalne vještine, navodi Bregu i ukazuje da se srednja klasa smanjuje u regionu Zapadnog Blakana, a da je nezaposlenost ili nedovoljna zaposlenost mladih i žena poprimila razmjere epidemije u svim zapadnobalkanskim ekonomijama.

Podsjeća da je u svijetu 2000. bilo samo 361 milion korisnika interneta, a 2019. ih je bilo 4,5 milijardi, a čak je i region Zapadnog Balkana počeo sustizati taj trend.

Prema statističkim podacima za 2019. godinu Zapadni Balkan je imao približno 15 miliona korisnika interneta, kog samo oko 17 odsto građana u regionu kaže da ne koristi, i to većinom oni stariji od 65 godina.

Zapadni Balkan se obično smatra regionom koji još uvijek ne ide u korak sa tehnologijom najrazvijenijih zemalja, ali je ova situacija pokazala koliko brzo može da se prilagodi, navodi Bregu.

Sa širenjem društvenih medija, aplikacija za slanje i primanje poruka i poziva, 69 odsto građana Zapadnog Balkana koristi internet kao sredstvo komunikacije, navodi Bregu.

Podsjeća da nešto više od godinu dana dijeli Zapadni Balkan od potpunog ukidanja troškova rominga u cijelom regionu. Ta inicijativa je započela u aprilu 2019. godine kada su Savjet za regionalnu saradnju i Evropska unija omogućili dogovor svih šest ekonomija u regionu.

Prodaja putem interneta čini značajan izvor prihoda prema 30 odsto rukovodilaca preduzeća sa Zapadnog Balkana.

Proteklih nekoliko godina zabilježen je napredak, uz različit stepen uspješnosti u digitalnoj transformaciji širom regiona i u različitim oblastima, a postoje i ohrabrujuće prognoze zahvaljujući većim naporima koji se ulažu u svim ekonomijama.

"Zapadni Balkan, međutim, zaostaje za prosjekom Evropske unije u brojnim oblastima digitalizacije. Region treba da počne da sprovodi složene reforme kako bi odgovorio na izazove brze tehnološke revolucije", napisala je Bregu.

Kao primjer uzima elektronsku trgovinu koja potrošačima i firmama daje veće koristi i veći izbor prilikom kupovine i prodaje na internetu. Uzmimo za primjer elektronsku trgovinu.

Procjene za 2020. godinu pokazuju da je e-trgovina na Zapadnom Balkanu u porastu i da bi prihodi od nje mogli iznositi oko 850 miliona eura, da oko 6,6 miliona korisnika elektronske trgovine.

Međutim, uprkos većoj ulozi elektronske trgovine za građane i firme u regionu kupovina putem interneta je i dalje umjerena, a broj kupaca na internetu na Zapadnom Balkanu kreće se između tri i 32 odsto, što je manje od polovine prosjeka Evropske unije od 68 odsto.

Tačno je da digitalna transformacija izlaže ekonomije Zapadnog Balkana stalnom pritisku da bude glavni prioritet za poslovni i ekonomski rast. Napredak tehnologije će imati indirektan uticaj na širu industriju, te će unaprijediti i donijeti dodanu vrijednost rada, ali samo ako region nauči kako tehnološku moć da koristi u ispravne svrhe.

Program digitalne transformacije Zapadnog Balkana za period 2021-2024. godina, koji finansira Evropska unija, nalazi se u fazi pripreme i činiće okosnicu društveno-ekonomskog oporavka Zapadnog Balkana, koji je duboko i pravovremeno povezan sa naporima koje Evropska unija ulaže u oporavak.

"Želimo stvoriti temelj za regionalni Jedinstveni digitalni prostor i Zapadni Balkan učiniti spremnim za digitalno doba, nadahnut ekonomijom i društvenim ciljevima zasnovanim na digitalnoj transformaciji. Pri tome mislim na unapređenje digitalne infrastrukture i povezanosti, stvaranje pouzdanog regionalnog prostora i konkurentnog okruženja za inovativne firme, kao i rad na usavršavanju digitalnih vještina," navodi Bregu dodajući da se ljudi povezuju na dubljem nivou nego mašine i da su oni žila kucavica ove revolucije.

Ukazala je da sa digitalizacijom dolaze i rizici, i da početkom 1990-ih možda nije znalo za kibernetičke prijetnje ili se u regionu nisu plašili da će to uticati na njih.

"Ali sada? Možemo li sada da ne strepimo od svih pitanja privatnosti podataka, curenja informacija, povreda privatnosti, pa čak i ugroženih demokratija?" naglasila je Bregu.

Odgovor, kako navodi, nije u poricanju, već u pametno osmišljenim politikama kojima se ostvaruju najveće moguće koristi od digitalne transformacije dok se neizbježne poteškoće svode na najmanju moguću mjeru.

"Kao što je Džon Bruner rekao 'Trebalo bi biti automatizovano, ali ipak pritisnite ovo dugme'".