Čovjek koji stoji iza neuobičajenog pristupa Švedske pandemiji koronavirusa, Anders Tegnel, navikao je da mu prijete smrću i traže njegovu ostavku.
Međutim, on kaže da ne planira da se povuče i ubijeđen je da će vrijeme pokazati da je njegova država u pristupu pandemiji bila u pravu. „Mislim da je jedan broj država trebalo da bolje razmisli prije nego što su preduzeli drastične mjere karantina“, kazao je on u razgovoru za Rojters. „Takav pristup je eksperimentalan, a ne ono što je Švedska učinila“.
Dok je većina država građane zatvorila u kućama, Švedska se oslonila na dobrovoljno smanjenje društvenih kontakata, a većina škola, restorana, kafića i preduzeća je ostala otvorena.
Od marta, ekonomija ove zemlje je pretekla ostatak Evrope, ali je cifra od pet hiljada mrtvih od kovida-19 višestruko veća od ukupnog broja žrtava u susjednoj Danskoj, Finskoj i Norveškoj.
Tegnelove pristalice, koje tvrde da je tragedija bila neizbježna, napravile su njegovu skulpturu od sapuna i drveta, a količina cvijeća poslate ovom 64-godišnjaku, koji voli baštovanstvo, je bila tolika da je lokalna cvjećara tražila obustavu isporuka.
Sa druge strane populističke Švedske demokrate tvrde da je starija populacija „masakrirana“ i zahtijevaju njegovu ostavku, a policija istražuje prijetnje smrću koje su mu upućene. Tegnel kaže da je broj žrtava u Švedskoj „užasan“, ali tvrdi da nema dokaza da je to rezultat izostanka strožih mjera smatrajući da je više riječ o posljedici uslova u staračkim domovima, u decentralizovanom zdravstvenom sistemu i putovanjima.
Ovaj veteran borbe protiv ebole u Africi takođe tvrdi da se njegovi kritičari ne fokusiraju dovoljno na posljedice karantina.
„Fascinantno je koliko malo smo mi u Švedskoj razgovarali o negativnim efektima koje je karantin imao u mnogim državama. Porodično nasilje... djeca školskog uzrasta sa ozbiljnim problemima...“, kazao je Tegnel za britansku agenciju.
„Posljedice različitih strategija, zatvaranja i drugih mjera mnogo su složenije nego što mi mislimo... Ovu bolest je teško razumjeti“.
Stopa smrtnosti od kovida u Švedskoj pala je oko 70 odsto od vrhunca u aprilu, a Tegnel tvrdi da su pojedine države koje su usvojile stroge mjere, poput Britanije, Italije i Španije, gore prošle.
Međutim, njega je zapanjio pristup nordijskih susjeda. „Pitanje je da li su uopšte imali razloga za takvo zatvaranje“, kazao je on.
Njegove stavove ipak mnogi ne podržavaju, a dok se Evropa postepeno otvara za strance, mnoge države ne dozvoljavaju ulaz Šveđanima.
„Njihova strategija je promašaj“, kazao je Alan Randrup Tomsen, profesor virologije na Univerzitetu u Kopenhagenu, gdje je broj žrtava pet puta manji od onog u Švedskoj.
„Odlučujući faktor za visok broj zaraženih u Švedskoj jeste činjenica da se nijesu zatvorili u istoj mjeri kao što je to učinila Danska“.
Bonus video:
