Aja Sofija ponovo džamija?

Sud u Turskoj će u narednih 15 dana odlučiti da li će spomenik kulturne baštine, nakon što je više od 80 godina bio muzej, biti pretvoren u bogomolju

39772 pregleda 802 reakcija 94 komentar(a)
Aju Sofiju je prošle godine posjetilo skoro četiri miliona ljudi, Foto: AP
Aju Sofiju je prošle godine posjetilo skoro četiri miliona ljudi, Foto: AP

Juče je pred sudom u Turskoj održano saslušanje u cilju ponovnog pretvaranja muzeja Aja Sofija u Istanbulu u džamiju, a odluka će biti saopštena u roku od 15 dana, kazao je advokat povodom teme koja je izazvala međunarodnu zabrinutost.

Predsjednik Turske Tajip Erdogan predložio je da spomenik kulturne baštine star 1.500 godina, pod zaštitom UNESCO-a, ponovo dobije status džamije.

Sud odlučuje o zakonitosti odluke Mustafe Kemala Ataturka iz 1934. godine u ranim danima moderne sekularne turske države da zdanje iz šestog vijeka iz džamije pretvori u muzej.

Tada je Ataturkova odluka smatrana gestom dobre volje prema Zapadu. Danas, Aja Sofija je vodeća turistička destinacija u Turskoj, a prošle godine privukla je preko 3,7 miliona posjetilaca koji su se divili zlatnim mozaicima koji se smatraju remek djelima srednjevjekovne umjetnosti i kupoli koja se izdiže 30 metara iznad zemlje.

„Smatramo da će sud utvrditi da je to što je Aja Sofija zadnjih 86 godina bila muzej povrijedilo i rastužilo turski narod”, kazao je Selami Karaman, pravni zastupnik udruženja koje je pokrenulo slučaj.

„Ova džamija je lično vlasništvo sultana Mehmeta Osvajača”, kazao je on govoreći o otomanskom lideru koji je osvojio grad, tada poznat kao Konstantinopolj, 1453. godine i tada 900 godina staru vizantijsku crkvu pretvorio u džamiju.

Rojters podsjeća da su Otomani dogradili minarete, dok su unutra dodali ogromne kaligrafske panele s arapskim imenima ranih muslimanskih kalifa pored hrišćanske ikonografije.

Vaseljenski patrijarh Vartolomej, duhovni lider oko 300 miliona pravoslavnih hrišćana širom svijeta, kazao je da bi pretvaranje muzeja u džamiju razočaralo hrišćane.

„Pretvaranje Aja Sofije, koja je zbog svoje svetosti ključni centar gdje Istok srijeće Zapad, u džamiju razočaraće milione hrišćana širom svijeta i izazvaće razdor između dva svijeta”, kazao je patrijarh nakon liturgije u jednoj crkvi u Istanbulu. Vartolomej je napomenuo da je Aja Sofija ili Crkva svete mudrosti služila kao sveto mjesto za hrišćane više od 900 godina, a za muslimane 500 godina.

Američki državni sekretar Majk Pompeo i Grčka su takođe pozvali Tursku da zadrži status muzeja.

„Pozivamo tursku vladu da nastavi čuvati Aja Sofiju kao muzej, kao primjer svoje obaveze da će poštovati raznolikost turske vjerske tradicije i istorije i osigurati da ona bude dostupna svima”, objavio je Pompeo na Tviteru. Grčka je, kako prenosi „Politiko”uložila zvaničnu žalbu UNESCO-u, koji je već navodno obavijestio Tursku da pravila nalažu da Ankara konsultuje UN agenciju za kulturu prije nego što promijeni status spomenika.

Grčka vlada je saopštila i kako Turska riskira otvaranje ogromne „emocionalne šizme” sa hrišćanskim zemljama. Novi gradonačelnik Istanbula, Ekrem Imamoglu - član opozicione sekularne partije koju je osnovao Ataturk - kazao je da Aja Sofija treba da ostane muzej. On je pozvao vladu da se uzdrži od kontroverzi u cilju postizanja političkih poena u vrijeme kada treba da bude fokusirana na probleme poput pandemije koronavirusa.

Međutim, turske grupe se već dugo zalažu da Aja Sofija ponovo bude pretvorena u džamiju, tvrdeći da bi to bolje odražavalo status Turske kao većinski muslimanske zemlje. Erdogan se prvobitno odupirao tim pozivima, ali je uoči lokalnih izbora prošle godine podržao kampanju, u potezu koji prijeti da dodatno naruši njegove odnose sa Zapadom.

Turski listovi su objavili da bi prve molitve u Aja Sofiji mogle biti održane 15. jula, na četvrtu godišnjicu puča protiv predsjednika, i da je Erdogan naložio zvaničnicima da osmisle formulu po kojoj bi turistima i dalje bio dozvoljen ulazak u džamiju.

„Politiko” navodi da bi sudije mogle odlučiti da Aja Sofija zadrži neutralni status, rješavajući na taj način Erdoganove brige da bi preobraćanje Aja Sofije moglo dodatno zategnuti odnose sa Zapadom, na koji se oslanja za trgovinu i finansije, naročito usljed ekonomskog posrtanja izazvanog pandemijom koronavirusa.

Međutim, postoje naznake da su dani Aja Sofije kao muzeja odbrojani. Naime, „Politiko” piše da je Erdoganova vlada proteklih godina niz istorijskih crkvi koje su imale sličnu sudbinu kao Aja Sofija pretvorila u džamije.

Bonus video: