Aja Sofija otvorena za posjetioce kad nema molitvi: Hrišćanske simbole će zaklanjati tokom molitvi

Uprava za religijske poslove (Dijanet) saopštila je danas da hrišćanski simboli "ne predstavljaju prepreku za održavanje molitvi". "Ikone treba da budu sakrivene zavjesama i drugim pogodnim sredstvima", navodi se saopštenju.

14235 pregleda 31 reakcija 28 komentar(a)
Aja Sofija, Foto: REUTERS
Aja Sofija, Foto: REUTERS

Nekadašnja bazilika Aja Sofija koja je pretvorena u džamiju, biće otvorena za posjetioce kada se u njoj ne budu obavljale molitve, a hrišćanski simboli ostaju, samo će biti zaklanjani tokom molitvi, saopštile su danas turske vlasti.

Državni savjet, najviši upravni sud Turske, presudilo je u petak u korist grupe koja je tražila da se poništi odluka Savjeta ministara iz 1934. godine kojom je Aja Sofija pretvorena u muzej, jer sumnjaju u autentičnost potpisa osnivača savremene Turske, Mustafe Kemala Ataturka na tom dokumentu.

Turski predsjednik je odmah nakon te odluke najavio pretvaranje Aja Sofije u džamiju.

Prve zajedničke muslimanske molitve biće organizovane 24. jula.

Uprava za religijske poslove (Dijanet) saopštila je danas da hrišćanski simboli "ne predstavljaju prepreku za održavanje molitvi".

"Ikone treba da budu sakrivene zavjesama i drugim pogodnim sredstvima", navodi se saopštenju.

Prema turskim medijima, pominje se moguća upotreba posebne svjetlosne tehnike za zatamnjivanje ikona tokom pet dnevnih muslimanskih molitvi.

"Ne postoje prepreke sa vjerskog stanovišta za otvaranje Aja Sofije posjetiocima izvan perioda za molitve", dodaje Dijanet.

Vodeće arhitektonsko zdanje izgrađeno u VI vijeku, u kome su krunisani vizantijski carevi, da bi kasnije bila pretvorena u džamiju, a 1934. u muzej, svrstano je u svjetsku baštinu Uneska i jedna je od glavnih turističkih atrakcija u Istanbulu sa 3,8 miliona posjetilaca samo prošle godine.

Za 1.400 godina istorije, Aja Sofija bila je glavna katedrala Vizantijskog carstva, džamija Otomanskog, a muzej u savremenoj, republikanskoj i sekularnoj Turskoj.

Više zemalja, među kojima Rusija i Grčka koje prate sudbinu vizantijskog nasljeđa u Turskoj, ali i SAD i Francuska upozorile su Ankaru zbog pretvaranja Aja Sofije u muslimansku bogomlju, za šta se turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan zalagao godinama.

Papa Franjo je "jako pogođen" tom odlukom.

Srpska pravoslavna crkva vraćanje Aja Sofije u Istanbulu u status džamije smatra istorijskom nepravdom i ishitrenim i nepotrebnim političkim korakom štetnim za ugled Turske i odnose povjerenja hrišćana i muslimana, saopštio je u apelu Turskoj patrijarh srpski Irinej.

Bonus video: