Mlada politička opozicija u Bjelorusiji osnovala je juče koordinacioni odbor u potezu koji je predsjednik Aleksandar Lukašenko odbacio kao pokušaj preuzimanja vlasti deset dana poslije izbora koji su izazvali masovne demonstracije.
Veliki broj vodećih opozicionih ličnosti u Bjelorusiji je u zatvoru ili egzilu, uključujući i predsjedničku kandidatkinju Svetlanu Tihanovskaju, koja je napustila zemlju nakon izbora na kojima je, kako tvrde njene pristailce, pobijedila.
Olga Kovalkova je, govoreći u ime Tihanovskaje na konferenciji za novinare na kojoj je najavila formiranje odbora, kazala da očekuje da će se Tihanovskaja brzo vratiti u Minsk, kako bi djelovala kao garant u pregovorima o prenosu vlasti.
„Djelujemo isključivo zakonskim sredstvima“, kazala je Kovalkova. „Situacija je kritična. Vlasti nemaju izbora osim da pristanu na dijalog. Situacija će se samo pogoršavati“, kazala je ona.
Ranije u obraćanju Savjetu bezbjednosti, Lukašenko je opozicioni odbor opisao kao „pokušaj preuzimanja vlasti“ i obećao da će „preduzeti adekvatne mjere“ da to zaustavi.
On je takođe kazao da je pojačao vojno prisustvo na zapadnim granicama, opisujući „unutrašnje probleme“ kao koordinisani dio prijetnje koja stiže spolja. On je odbacio „saopštenja lidera određenih država koji čak i ne znaju gdje se nalazi Bjelorusija i ne znaju šta se ovdje dešava“.
Ranije juče, Lukašenko je dodijelio medalje za „besprekornu službu“ pripadnicima bezbjednosnih snaga koji su mu pomogli da suzbije demonstracije na kojima traže njegovu ostavku.
Najmanje tri demonstranta su ubijena a hiljade su u zatvoru u ofanzivi bezbjednosnih snaga koja je uslijedila nakon izbora.
Rojters navodi da su se na internetu pojavili snimci mladih policajaca koji odbacuju uniforme i opremu. Ministarstvo unutrašnjih poslova pozvalo je juče policajce da ostanu na dužnosti uz obrazloženje da su demonstranti u manjini i da većina populacije želi da živi u miru.
Nakon 26 godina na vlasti, Lukašenko je suočen sa najvećim izazovom u kojem je izgubio podršku zaposlenih u velikim fabrikama koje su smatrane njegovim uporištem, a gdje je većina radnika stupila u štrajk. Stotine demonstranata uzvikujući „sramota“ okupile su se juče u pozorištu u Minsku u znak solidarnosti sa rediteljem, koji je otpušten nakon što je podržao opoziciju.
Sada je sva pažnja usmjerena na to kako će Rusija reagovati na najveću političku krizu sa kojom se suočava neki od njenih bivši sovjetskih susjeda od 2014. kada je Moskva vojno intervenisala u Ukrajini pošto je u protestima smijenjen lider koji joj je bio naklonjen.
Međutim, Vladimir Putin i Lukašenko imaju problematične lične odnose, a evropski zvaničnici tvrde da je situacija u Bjelorusiji različita u odnosu na onu u Ukrajini prije šest godina, dijelom zbog toga što bjeloruska opozicija ne pokušava da se udalji od Rusije, već samo da se oslobodi Lukašenka.
Njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Emanuel Makron i evropski šef diplomatije Šarl Mišel juče su razgovarali sa Putinom. Portparol njemačke kancelarke saopštio je da je ona kazala Putinu da Bjelorusija treba da oslobodi političke zatvorenike i održi „nacionalni dijalog sa opozicijom i društvom“.
Kremlj je saopštio da je Putin naglasio da su „neprihvatljivi svi pokušaji spoljašnjeg miješanja u unutrašnje poslove republike, što bi dovelo do dalje eskalacije krize“.
Članovi Evropskog savjeta danas bi trebalo da održe vanredni samit tokom kojeg će vjerovatno pozvati Lukašenka da napusti funkciju ili da će razmotriti druge napore da ga kazne zbog suzbijanja protesta.
„Gardijan“ ističe da među evropskim liderima raste podrška Svetlani Tihanovskoj, koja se trenutno nalazi u Litvaniji. Poljski premijer Mateuš Moravjecki kazao je u ponedjeljak veče da je razgovarao sa Tihanovskajom i „uvjerio je da Bjelorusi imaju punu podršku Poljske - u naporima da dođu do slobode u domovini i u svakodnevnom životu“. Litvanski šef diplomatije, koji je takođe razgovarao sa Tihanovskajom, naziva Lukašenka „bivšim šefom države“.
Marija Kolesnikova, jedina od tri žene koje su stajale iza izborne kampanje Tihanovskaje a koja je i dalje u Bjelorusiji, kazala je da je njen tim u kontaktu sa ambasadorima Rusije i država EU u Minsku.
„Pošto predsjednik prijeti nekom vrstom ruske intervencije, važno je da stavimo do znanja kakve su naše pozicije. Poslali smo dokumenta ruskom ambasadoru i razgovaramo sa ruskim medijima kako bi prenijeli naše pozicije“, kazala je Kolesnikova za „Gardijan“ ispred pozorišta u Minsku gdje je došla da podrži štrajk glumaca.
Bonus video:
