Desetine miliona učenika vratile su se juče u škole širom Evrope, noseći u ruksacima vježbanke, pribor za geometriju i maske za zaštitu od koronavirusa.
Sredstva za dezinfekciju ruku, socijalna distanca i skraćeno vrijeme za igru postaće nova normalnost dok države širom Evrope traže načine da djecu bezbjedno vrate u učionice i obnove posrnule ekonomije.
Međutim, sve to se dešava u trenutku kada stopa zaraze ubrzano raste širom kontinenta i kada su rasprostranjene bojazni da će povratak u škole i kancelarije, jesenja sezona gripa i pojačana stopa smrtnosti zimi podstaći drugi talas.
U Francuskoj, Španiji i drugim zemljama roditelji i sindikati nastavnika su izrazili bojazan zbog planova za ponovno otvaranje škola dok se virus munjevito širi.
„Draže mi je da ide u školu“, kazala je Lori Gavert kada je ostavila kćerku Emu u osnovnu školu na sjeveru Pariza. „Nije lako školovanje od kuće, a i ja moram da idem na posao“.
Ipak, prijetnja od drugog talasa je alarmantna, kazala je ona za Rojters.
„Ukoliko bude slučajeva obolijevanja u školi, to će me zabrinuti. Neću je slati.“ Države su zauzele različite pristupe kako bi minimalizovale opasnost od zaraze u školama.
Sedamnaest regiona u Španiji je odgovorno za sopstveni plan povratka u školu, mada moraju da slijede nacionalne regulative poput obaveznog nošenja maski za djecu stariju od šest godina.
U jednoj katoličkoj školi u Rondi na sjeveru Španije, zaposleni raspoređuju klupe i pripremaju lokacije za dezinfekciju ruku.
„Činimo sve što možemo“, kazala je direktorka škole, časna sestra Marta. U Rusiji, učenici su se vratili dok je broj zaraženih od koronavirusa u toj zemlji premašio milion.
„Naravno da se ne plašim od kovida, ali pratim uputstva“, kazao je za Rojters Danil Ivanenko, učenik 9. razreda u zapadnom dijelu Moskve.
Francuska vlada je saopštila da kriza ne smije zaustaviti živote građana, dok je britanski premijer Boris Džonson rekao da je od ključnog značaja da se škole u Engleskoj otvore ove nedjelje. Škole u Škotskoj su otvorene ranije ovog mjeseca, uz obavezno nošenje maski za učenike srednjih škola osim u učionicama.
Džonson je pod pritiskom da pokaže da može da nadgleda potpuni povratak u škole nakon što je njegova konzervativna vlada napravila haos od sistema ocjenjivanja za ispite koji su otkazani tokom zabrane kretanja.
Međutim, sindikati su se žalili na haos koji su izazvale promjene u posljednjem trenutku i naglasili su važnost postojanja „plana B“ u slučaju izbijanja drugog talasa.
„Nije vam potrebna kristalna kugla da biste vidjeli da će tokom jeseni i zime biti ograničenja na lokalnom nivou“, kazao je Pol Vajtmen, generalni sekretar sindikata prosvetnih radnika NAHT.
U Italiji školska godina počinje 14. septembra i izaziva veliku zabrinutost tako da su tri regiona na jugu zemlje pomjerila za kraj septembra početak nastave, prenio je AP. Predviđene su sve mjere od distanciranja, nošenja maski do dolaska u školu u različito vrijeme, a vlada je kupila 2,5 miliona individualnih klupa kako bi se garantovala bezbjedna udaljenost među učenicima.
U Njujorku, najvećem školskom sistemu u Sjedinjenim Državama, početak školske godine je odložen do 21. septembra u skladu s dogovorom vlasti i sindikada prosvetnih radnika koji su se zalagali za dodatne bezbjednosne mjere protiv koronavirusa.
U aprilu, na vrhuncu mjera ograničenja kretanja zbog koronavirusa, oko 1,5 milijardi djece je pogođeno zatvaranjem škola, pokazuju podaci UNESCO-a. Zatvaranje škola produbilo je jaz nejednakosti, tvrde eksperti.
Rizik od prenosa koronavirusa unutar škola zavisi od onoga što se dešava u lokalnoj zajednici, kao i od bezbjednosnih mjera, tvrde epidemiolozi.
Globalni podaci o širenju pandemije koronavirusa pokazuju da djeca i mladi ljudi predstavljaju samo 1-2 odsto slučajeva kovida-19. Većina prijavljenih infekcija kod djece je blaga ili asimptomatična, s rijetkim zabilježenim smrtnim slučajevima, podsjeća Rojters.
„Škole funkcionišu u zajednicama, ne u izolaciji. Dakle, glavno pitanje je kako prenos bolesti izgleda u zajednicama gdje škole rade“, kazala je Marija fon Kerkov, epidemiolog iz Svjetske zdravstvene organizacije.
Primjeri Njemačke i Švedske su ohrabrujući.
U Njemačkoj, gdje se škole postepeno otvaraju od početka avgusta, odnos slučajeva zaraze među mlađima od dvadeset godina ostaje stabilan. U većini njemačkih pokrajina, djeca i nastavnici moraju da nose maske u zatvorenim prostorijama osim kada su za klupama. Sjeverna Rajna Vestfalija je odustala od pravila da stariji učenici nose maske na predavanjima nakon brojnih kritika roditelja i ljekara.
U Švedskoj, gdje škole nijesu zatvarane zbog pandemije, nije došlo do porasta broja oboljelih među učenicima u poređenju sa susjednom Finskom, gdje su škole privremeno zatvorene.
U Holandiji nošenje maski nije obavezno ni za nastavnike ni za učenike.
Međutim, pojedine škole su zbog negodovanja nastavnika uvele svoja pravila.
„Želimo da se djeca vrate u škole i građani na radna mjesta, ali želimo da to bude na bezbjedan način. U isto vrijeme, nijedna država ne može prosto da se pretvara da je pandemija završena“, kazao je generalni direktor SZO Tedros Adanom Gebrejesus.
Kon: U Srbiji je rizik sveden na minimum
Juče je za osnovce i srednjoškolce u Srbiji počela nova školska godina, nakon što se većina roditelja u toj zemlji izjasnila da žele da se njihova djeca vrate u škole, gdje će časovi trajati 30 minuta, a broj učenika u razredu će biti ograničen na 15. Epidemiolog Predrag Kon je kazao da apsolutna bezbjednost u školama ne može da se garantuje, ali može da se tvrdi da je rizik sveden na najmanju mjeru.
U slučaju da neko dijete oboli, kazao je Kon, cijelo odjeljenje se stavlja pod epidemiološki nadzor, svakodnevno se prati situacija u odjeljenju. Kako je predviđeno, taj nadzor traje 14 dana i za to vrijeme nema isključivanja drugih đaka iz nastave. Ministarstvo prosvete će svakih 15 dana procjenjivati situaciju, a u prvom polugodištu neće biti ekskurzija.
Prvo polugodište nove školske godine trajaće do 29. januara, dok će drugo polugodište prema kalendaru ministarstva prosvete trajati od 17. februara do 18. juna 2021. godine. Nastava u školama u Srbiji obustavljena je sredinom marta kada je zbog epidemije koronavirusa uvedeno vanredno stanje.
Bonus video:
