„Chez Francoise“ je diskretni restoran u blizini francuskog parlamenta i koji se može pohvaliti da su među gostima bili lideri poput Nikole Sarkozija i Fransoa Olanda. Među opcijama za jelo je čak i „parlamentarni jelovnik“ - obrok od tri slijeda koji uključuje meso od vepra i teletinu.
Krajem septembra, kada je drugi talas koronavirusa pogodio Francusku, naučnici koji savjetuju vladu tražili su zatvaranje barova, restorana i kafića. U strahu da će njegov posao trpiti, Paskal Muset koji je vlasnik restorana „Chez Francoise“ i još četiri restorana u francuskoj prijestonici odlučio je da zatraži pomoć od starog poznanika. „Za ime boga, ne zatvarajte Pariz“, napisao je Muset u poruci Alenu Grisetu, pomoćniku ministra finansija i ekonomije.
U razgovoru za Rojters, Muset kaže da je Griset dok nije ušao u vladu u julu bio redovni gost u njegovom restoranu. Kaže da Griseta poznaje godinama, ali da su njihovi kontakti oko kovida-19 bili dio normalne razmjene stavova između predstavnika vlade i preduzeća.
Musetovi napori zapravo ilustruju širu kampanju koju sprovode vlasnici preduzeća u Francuskoj i svijetu za ukidanje ograničenja koja traže naučnici da bi usporili pandemiju. U Parizu, njihova kampanje je čak bila uspješna budući da su restorani i kafići bili otvoreni dodatnih par nedjelja.
To je bitka koja se na drugačije načine odvijala širom svijeta. U Francuskoj, zemlji koja je izmislila kuhinju na visokom nivou, gdje mnogi birači restorane i barove smatraju suštinskim za život - ugostitelji su bitku vodili na najvišem političkom nivou.
Slavni kuvari su se pojavljivali u televizijskim emisija, vlasnici restorana su protestovali na ulicama, a kampanja je uključivala i desetine sastanaka iza zatvorenih vrata.
Naučnici su u razgovoru za Rojters kazali da je borba bila neravnopravna i da su savjete često morali prilagođavati onome što je politički i društveno prihvatljivo.
Za Jazdana Jazdanpana, člana Naučnog savjeta, nezavisnog tijela pri vladi, ovo iskustvo je pokazalo da naučna zajednica treba da više radi kako bi se čuo njen glas.
„Treba da naučimo kako da komuniciramo sa javnošću, kako da je bolje edukujemo. Trebalo je da bolje objasnimo stvari, da budemo prisutniji“, kazao je on za Rojters.
Ministarstvo zdravlja međutim tvrdi da su uvijek ispred svega ostalog stavljali javno zdravlje i da su sve konsultacije za predstavnicima industrijskih grupa bile transparentne.
U avgustu, Francuzi su uživali u ljetu. Prvo zaključavanje završeno je u maju, broj slučajeva je opao, a skoro 200 000 restorana i kafića u zemlji su bili krcati. Međutim, već krajem tog mjeseca, broj zaraženih je počeo da raste, a Naučni savjet je upozorio zvaničnike da očekuju rast broja zaraženih.
Američki Centar za kontrolu bolesti objavio je 11. septembra studiju koja je pokazala da je dva puta veća vjerovatnoća da će se odrasla osoba zaraziti kovidom-19 ukoliko odlazi u restoran. Francuski naučnici su kazali da je američko istraživanje potvrdilo njihove sumnje: nakon privatnih domova, ugostiteljstvo je uznemiravajući vektor za infekciju.
Istog dana kada je objavljena američka studija, predsjednik Emanuel Makron je predsjedavao sastankom svog kriznog tima. Ministar zdravlja Olivje Veran je tražio zatvaranja kafića, restorana i barova u Marselju i Bordou, kazali su za Rojters upućeni izvori.
Makron je odbio rekavši Veranu da se fokusira na veće testiranje. Bio je zabrinut za ekonomiju i zbog reakcije Francuza na te mjere, kazao je jedan izvor. Naučni savjet je 22. septembra preporučio zatvaranje barova i restorana ukoliko ne mogu da se pridržavaju strogih mjera. Vlada je naredila zatvaranje kafića i restorana u Marselju, ali su oni u Bordou ostali otvoreni.
Ugostitelji u Parizu su pomislili da su sljedeći. „Rekli smo sebi: Moramo učiniti nešto“, kazao je Stefan Manigold, vlasnik četiri restorana u Parizu uključujući i onaj u kojem se pravi jelo o kojem je pisao časopis „Vog“.
Ugostitelji su počeli da koriste svoj uticaj.
Organizovane su večere i sastanci preko Zuma kako bi ugledni ugostitelji pripremili plan akcije. Lobističkim grupama su se pridružili ugledni kuvari, a pod transparentom „ostajemo otvoreni“ organizovani su protesti u Marselju i Parizu. Pronašli su čak i nekolicinu naučnika koji su objavili dva otvorena pisma u kojima tvrde da je priča o drugom talasu pretjerana.
Iza kulisa, Manigold je slao privatne poruke Brunu le Meru, ministru finansija i ekonomije i svom starom poznaniku. On mu je kazao da državna pomoć za zaposlene u rastoranima nije tako velikodušna kao što se govorilo. Ministar mu je kazao da nastavi da mu šalje „korisne informacije“, kazao je Manigold za Rojters.
„Svi idu u restorane“, kazao je Manigold. „Ljekari i političari vole da uživaju“. Le Merov zamjenik Griset je u periodu između 24. jula i 15. novembra održao 16 sastanaka sa predstavnicima sektora ugostiteljstva. To je više nego sa predstavnicima bilo kojeg drugog ekonomskog sektora. On za Rojters tvrdi da je to bilo sasvim razumno jer je to bila jedna od najteže pogođenih oblasti i da javno zdravlje nikada nije trpilo zbog ekonomskih interesa.
Uključen je bio i Makron. Tokom tog perioda on je odlazio u restoran u Parizu gdje je često objedovao prije izbora, kazao je jedan izvor za Rojters. Razgovarao je sa zaposlenima i vlasnikom restorana.
Tri dana nakon što je vlasnik restorana „Chez Francoise“ poslao poruku Grisetu, 29. septembra dnevni broj zaraženih u Francuskoj je bio iznad 8000. Grisetov šef Le Mer i premijer Žan Kasteks uslišili su zahtjeve ugostitelja i organizovali hitni sastanak. Tema je bilo moguće zatvaranje svih restorana, barova i kafića širom Francuske, kazao je jedan izvor za Rojters. Predstavnici ugostitelja su imali predlog. Ukoliko obećaju da će poštovati stroga pravila za restorane, mogu li ostati otvoreni. Zvaničnici su odlučili da razmisle o tome.
Njihov predlog je prihvaćen, i nedjelju kasnije kada su uvedene nove mjere, restorani su ostali otvoreni.
Četiri nedjelje nakon tog sastanka, 27. oktobra, broj zaraženih u Francuskoj je eksplodirao, a zabilježena su 523 smrtna slučaja.
Sljedećeg dana, Makron je najavio zaključavanje u cijeloj zemlji, uključujući i zatvaranje svih restorana i kafića. Ostaće zatvoreni tokom Božića i Nove godine, a otvaranje je najranije moguće 20. januara. U takmičenju sa francuskom ugostiteljskom industrijom, naučnici su bili u zaostatku, tvrdi Jazdanpana iz Naučnog savjeta. „Mi nikada ne bismo protestovali na ulicama“.
Korona udarila na francuski stil života
Prema podacima Organizacije za evropsku saradnju i bezbjednost (OEBS) Francuzi provode više vremena jedući i pijući od ostalih naroda. Značajan dio tog vremena je u kafićima i restoranima. Za mnoge zaposlene Francuze, ručak sa kolegama i klijentima je vrhunac dana, piše Rojters.
„Ovo je virus koji nanosi ogromnu štetu francuskom stilu života - hrana, čaša vina, razgovor“, kazala je Žilijen Borovik, ljekarka i članica parlamenta koja predsjedava komisijom koja ispituje postupke vlade tokom pandemije. Pored toga, region Pariza ima najveću koncentraciju poslova u ugostiteljstvu u Evropi, pokazali su podaci Eurostata.
Bonus video:
