U Švedskoj raste podrška ulasku te zemlje u NATO, a broj pristalica gotovo se izjednačio sa pobornici očuvanja tradicionalne vojne neutralnosti, pokazalo je najnovije dembarsko istraživanje javnog mnjenja.
U anketi objavljenoj u švedskom dnevniku Dagens niheter, 33 odsto učesnika izjasnilo se za ulazak Švedske u NATO, u odnosu na 35 odsto koji su rekli da su protiv, i na govoto isti postotak ispitanih koji su bili neodlučni, prenio je briselski portal EURACTIV.
Poređenja radi, prije svega pet godina 50 odsto Šveđana bilo je protiv slanja aplikacije za članstvo u NATO. Anketa se sprovodi posljednjih sedam godina i tokom tog perioda protivljenje ulasku Švedske u NATO je postepeno, ali konstantno, opadalo.
U decembru prošle godine, desničarska stranka Švedske demokrate, druga po veličini opoziciona partija u Švedskoj, pridružila se u stavu prema ulasku u sjevernoatlantsku alijansu ostatku opozicije - Umjerenoj partiji, Partiji centra, hrišćanskim demokratama i liberalima.
Tim potezom, aktuelna parlamentarna većina otvorena je za mogućnost ulaska zemlje u NATO.
Minstarka spoljnih poslova An Linde, iz vladajuće Švedske socijaldemokratske radničke partije (S/SAP), kritikovala je takvu "NATO opciju", ocjenjujući da ona nije u interesu Švedske i da je već dovela u sumnju spoljnu i bezbjednosnu politiku zemlje.
Linde je na jednoj bezbjednosnoj konferenciji rekla da će Švedska i ubuduće gajiti tijesne partnerske odnose sa NATO, ali da će zadržati svoju politiku vojnog nestvrstavanja.
Ipak, bez obzira na vojnu neutralnost, švedski parlament je polovinom decembra usvojio vladin predlog rekordnog povećanja izdvajanja za vojsku.
Prema tom predlogu, odbrambeni budžet za period od 2021. do 2025. godine uvećan je za čitavih 40 odsto, što se u prvom redu dovodi u vezu sa eskalacijom tenzija u oblasti Baltika.
Iako je budžet namijenjen vojsci povećavan od 2014. godine, švedska vlada je za narednih pet godina predvidjela izdvajanja kakva nisu zabilježena od Drugog svjetskog rata.
Pored toga predviđeno je i povećanje broja pripadnika oružanih snaga sa sadašnjih 60.000 na oko 90.000 i modernizacija borbenih sistema u vazduhoplovstvu, mornarici i artiljeriji.
Usvojeno povećanje odbrambenog budžeta do 2025. godine biće oko 2,65 milijardi eura. Vojni budžet Švedske je prošle godine iznosio oko 1,1 odsto BDP.
U godinama poslije hladnog rata Švedska, koja nije članica NATO, zbog štednje je u velikoj mjeri razgradila svoje vojne kapacitete a 2010. je ukinula i obavezno služenje vojnog roka. Ono je 2017. ponovo uvedeno, ali u vrlo ograničenom obimu, koji vlada do 2025. namerava da udvostruči.
Bonus video:
