Iz Aušvica poruka preživjelih: Nemojte nas izdati, nikad više genocid i mržnja

"Zločini izvršeni u njemačkim koncentracionim logorima bili su realni i holokaust je bio realan. Istinski ljudi su tu stradali u nezamislivoj ali realnoj patnji. I zaista su umirali. I zaista su ih ubijali. Stradanja i smrt žrtava bili su i ostaju realni", kazao je Duda

12689 pregleda 7 komentar(a)
Foto: Reuters
Foto: Reuters

Iz nekadašnjeg ozloglašenog njemačkog logora smrti Aušvic-Birkenau na jugu Poljske otišla je danas, na 76. godišnjicu oslobođenja logora poruka od preživjelih u ime žrtava, sa onlajn komemoracije - "Nemojte nas izdati. Ne dozvolite da se istorija ponovi. Gradimo mostove".

Pandemija kovid-19 prenijela je centralnu komemoraciju u Aušvicu, posvećenu ove godine sudbinama djece žrtava, na Dan sjećanja na žrtve Holokausta i na internet gdje su onlajn emitovana svjedočenja dvije preživjele logorašice koje su u Aušvic dospjele kao djeca, kao i njihov apel svijetu da se suprotstavi mržnji, antisemitizmu i ratovima.

"Nemojte nas izdati. Ne dozvolite da se izvitoperi sjećanje i da ga otruju nepošteni naučnici koje vode ksenofobija i antisemitizam. Sami učite istoriju onih koji su bili osuđeni na poniženje. To su bili obični ljudi. Ljudska bića. Dok ih nisu podijelili po nacionalnosti ili vjeri. Negirajući šta se ovdje desilo i trujući jedni druge mržnjom ubijamo te žrtve po drugi put", kazala je Anita Lasker Valfliš koja je, kao jevrejska djevojčica iz Njemačke, dospjela u Aušvic.

Zdjislava Vlodarčik prisjećala se danas da su u Aušvicu, toj najvećoj fabrici smrti koju su Hitlerovi nacisti podigli na jugu okupirane Poljske za preko 230.000 djece koja su prošla kroz logor, najgore bile noći.

"Djeca su plakala, u snu dozivala mame, jecala ali postepeno bi ti glasovi utihnuli jer su znali da niko neće doći, niko ih neće pomaziti po glavi, neće ih zagrliti. Umirala su usamljena. Zašto? Djeca su se rađala u logoru ali im nije dopuštano da žive, na mjestu su ubijana. Nisu imala imena, čak ni brojeve. Koliko ih je umrlo? Zašto? Jesmo li bili neprijatelji Trećeg Rajha?", kazala je u svom obraćanju Vlodarčik.

Na kraju svog obraćanja Vlodarčik je apelovala da se zaustave ratovi.

"Sada je u cijelom svijetu epidemija virusa korona. Da li je i to rat? Ljudi su odvojeni jedni od drugih, djeca ne mogu da se igraju sa vršnjacima, imaće psihičke teškoće. I takođe ima patnje. I ljudi umiru u samoći. Zašto? Nedostaje budnosti u svijetu", kazala je.

Predsjednik Poljske Andžej Duda upozorio je da ovogodišnja komemoracija bez presedana, na internetu, umjesto da se kao svake godine uživo okupe preživjeli logoraši, državnici, velikodostojnici i u ekumenskoj molitvi i zajedno odaju poštu žrtvama, samo potvrđuje koliko je važno sačuvati materijalne dokaze zločina.

"Zločini izvršeni u njemačkim koncentracionim logorima bili su realni i holokaust je bio realan. Istinski ljudi su tu stradali u nezamislivoj ali realnoj patnji. I zaista su umirali. I zaista su ih ubijali. Stradanja i smrt žrtava bili su i ostaju realni", kazao je Duda.

Poljski predsjednik, kao i Anita Lasker Valfliš i Zdjislava Vlodarčik, apelovao je da se čuva sjećanje na sve što se dešavalo u Aušvicu i da se sledećim pokoljenjima prenese glavna poruka tog mjesta - nikad više Aušvic, nikad više genocid, mržnja i rasizam.

Direktor Državnog muzeja u bivšem nacističkom njemačkom logoru Aušvic Birkenau, Pjotr Civinjski upozorio je da uz sve ratove, pandemije i katastrofe naša ravnodušnost u stvari ubija najviše žrtava.

"Varamo sami sebe da ratovi, katastrofe ili pandemije mijenjaju svijet. Ali naša ravnodušnost je ta koja pravi najviše žrtava. A među njima najslabije, a najnevinije su uvijek djeca", rekao je Civinjski.

Nakon ekumenske molitve obilježavanje 76. godišnjice oslobođenja logora Aušvic i Dan sjećanja na žrtve Holokausta okončano je onlajn konferencijom o uticaju rata i Holokausta na oblikovanje identiteta djece.

Poljska danas odaje poštu žrtvama holokausta, onlajn komemoracijama ali na ulicama Varšave, gdje, kao svake godine na ovaj dan, krstari prazan, sablasni stari tramvaj sa žutom Davidovom zvijezdom, od geta do stanice gdje su Jevreje trpali u vagone za stoku i odvozili u smrt u Aušvic, Treblinku, Majdanek i druge logore u okupiranoj Poljskoj.

Širom Poljske uveče u prozorima pale se svijeće, kao podsjećanje na jevrejske susjede kojih više nakon pakla Holokausta nema, za najmanje 1,1 milion ljudi, mahom Jevreja, koji su pobijeni i stradali u neljudskim uslovima logora Aušvic- Birkenau.

Bonus video: