Švajcarski nadregionalni dnevnik Noje Cirher cajtung (NZZ) pod lupu je stavio region s najvećim brojem građana koji ne žele da se vakcinišu protiv koronavirusa: jugoistočnu Evropu.
I pronalazi istorijske razloge.
Noje Cirher cajtung (NZZ) na početku analize iz pera dopisnika za jugoistočnu Evropu Folkera Pabsta ukazuje na to kako je još donedavno Srbija važila kao zemlja s najvećom stopom vakcinianih protiv koronavirusa u Evropi (pored Velike Britanije).
No u međuvremenu, kako se navodi, kampanja zapinje.
Razlog: nepovjerenje građana prema vakcinaciji. To je i jedan od razloga otvaranja srskog programa vakcinacije i za susjede.
"Činjenica da je Srbija u martu svoj program otvorila i za strance, osim PR efekta, povezana i s viškom vakcina. U tom trenutku se naime svega jedna četvrtina odraslih građana Srbije prijavila za vakcinisanje", navodi NZZ u svom broju od ponedjeljka.
25 eura za vakcinaciju
Ukazuje se i na to da je kampanja do te mjere došla u poteškoće da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sada sve one koji odluče da se vakcinišu nagrađuje s po 3.000 dinara (oko 25 eura) što je "oko desetina minimalca".
NZZ navodi kako ni u susjedstvu nije bolje i govori o tome kako u Republici Srpskoj vlasti u međuvremenu lično telefonski pozivaju one koji se još nisu vakcinisali.
No ni to ne donosi uspjeh.
"Jedna ljekarka iz Banja Luke svjedoči o tome kako od pet tako pozvanih građana samo jedan odazove pozivu na vakcinaciju", piše NZZ.
Slično je i na Kosovu i u Sjevernoj Makedoniji.
Dnevnik se poziva na jedno reprezentativno ispitivanje agencije Galup koje pokazuje da, s izuzetkom nekih država nastalih raspadom Sovjetskog Saveza, ni u jednom dijelu svijeta ne vlada takva skepsa prema vakcinaciji protiv koronavirusa kao što je to slučaj s istočnom i jugoistočnom Evropom.
"U Bosni i Hercegovini i Mađarskoj bi samo tri od deset ispitanih primilo vakcinu. Na Kosovu 32 u Bugarskoj 33 posto. I u Albaniji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji, Rumuniji i Češkoj je manje od 40 posto ljudi spremno da se vakciniše".
NZZ navodi kako je ispitivanje obavljeno 2020. kada se još jako malo znalo o vakcinama. No: "Od tada je povjerenje poraslo u mnogim djelovima svijeta ali ne i na jugoistoku Evrope".
Skepsa povezana s iskustvom iz socijalizma
Autor ovu skepsu prema državnim kampanjama, poput ove s vakcinom, povezuje s nepovjerenjem prema državi koje potiče iz razdoblja socijalizma a to posebno važi za marginalizovane grupe stanovništva poput Roma.
No još veća uloga u stvaranju nepovjerenja se, kako piše NZZ, pripisuje posebnoj spremnosti stanovnika ovog dijela Evrope na prihvatanje raznih teorija zavjere koje se povezuju s vakinacijom.
Trust mozgova The Balkans in Europe Policy Advisory Group (BiEPAG) pisao je (u jesen 2020. Prim ur.) kako se u SAD i Zapadnoj Evropi spremnost za prihvatanje teorija zavjera oko vakcina bilježi kod "najviše 25 posto stanovništva".
Istovremeno je ta vrijednost u zemljama Jugoistočne Europe dijelom i dvostruko veća.
"Više od 60 posto ispitanih vjeruje u to da je farmaceutska industrija doprinijela širenju virusa a gotovo polovina vjeruje u umiješanost Bila Gejtsa ili američke vojne industrije."
Ta geopolitička polarizacija je vidljiva i u činjenici da većina stanovnika Republike Srpske prednost daje ruskoj vakcini Sputnjik V, ali i na Kosovu gdje "vlada iz političkih razloga kategorički odbija vakcine iz Rusije i Kine. Jer: Moskva i Peking do danas nisu priznale bivšu srpsku pokrajinu".
Medijske kampanje koje bi pridonijele sprečavanju širenja teorija zavjere su, kako navodi NZZ, otežane. "Medija koji bi se suprotstavili društvenim mrežama preko kojih se uglavnom šire lažne informacije, gotovo da i nema...U autoritarnim državama poput Srbije i Albanije ali i EU članice Bugarske, prevladavaju senzacionalistički, vladi dodvorni, masovni mediji koji često sami doprinose širenju lažnih informacija“.
Bonus video:
