"najveći program ekonomskih podsticaja svih vremena"

Borba protiv recesije koju je izazvala korona: "Maršalov plan" EU od 750 milijardi eura

Italija će dobiti gotovo 200 milijardi eura, dakle najveći dio sredstava. Španija, Francuska i Poljska takođe će dobiti velike iznose

2582 pregleda 2 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Evropska unija (EU) namjerava da se protiv recesije koju je izazvala pandemija korone bori "najvećim programom ekonomskih podsticaja svih vremena".

Fond za obnovu raspolagaće sa 750 milijardi eura.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ovih dana neprestano je u avionu.

Fon der Lajen
Fon der Lajenfoto: Reuters

Posjećuje države-članice EU kako bi lično prenijela poruku da je Komisija odobrila investicione planove nacionalnih vlada u sklopu "Fonda za obnovu" nakon korone.

Ta PR-turneja po glavnim gradovima služi za pokretanje Fonda koji će u idućih šest godina raspolagati sredstvima u maksimalnoj visini od 750 milijardi eura.

U utorak (22.6.) je tako posjetila Berlin, Rigu i Rim, uglavnom kako bi se pojavila pred kamerama.

Ozbiljni pregovori između Evropske komisije i vlada nisu planirani.

Samo 25 minuta bilo je predviđeno za sastanak s kancelarkom Angelom Merkel u Berlinu. A Berlin iz fonda može da uzme 25,6 milijardi eura.

Predsjednica Komisije nastavila je zatim turneju u Parizu i Briselu. "Ovo je najveći investicioni program u Evropi od Maršalovog plana", rekla je Ursula fon der Lajen, hvaleći projekat.

Nakon Drugog svjetskog rata Sjedinjene Države pokrenule su obnovu u Evropi tzv. "Maršalovim planom".

Italija je najveći korisnik

Prije godinu dana šefovi vlada zemalja-članica EU izmislili su "Fond za obnovu", koji se prvi put finansira zaduživanjem Evropske unije.

To ima za cilj da ponovo stimuliše privredu nakon epohalne recesije zbog korone.

Italija će dobiti gotovo 200 milijardi eura, dakle najveći dio sredstava. Španija, Francuska i Poljska takođe će dobiti velike iznose.

Na kraju lanca je Luksemburg sa samo 100 miliona eura.

Nakon godinu dana pripremnog rada, 23 od 27 država-članica sada su Evropskoj komisiji predale svoje nacionalne planove o načinu na koji žele da potroše novac i koje značajne investicije u tu svrhu planiraju u idućih nekoliko godina.

Posebno primamljivo je sljedeće: otprilike polovinu sume čine nepovratna sredstva koja ne moraju biti vraćena, tj. ne opterećuju državne budžete. Druga polovina su zajmovi s niskom kamatom.

Zeleno i digitalno

Planovi potrošnje moraju da ispunjavaju brojne kriterijume koje bi Evropska komisija trebalo da preispita.

Najmanje 37 odsto investicija mora da doprinese zaštiti klime i životne sredine.

Dvadeset odsto mora da promoviše digitalizaciju privrede i društva.

Škole i univerziteti trebalo bio da budu bolje opremljeni. Pored toga, trebalo bi unaprijediti obrazovanje i zdravstvenu zaštitu.

Jednostavne infrastrukturne mjere poput izgradnje mostova ili puteva nisu dovoljne.

S druge strane, trebalo bi poboljšati i lokalni i međugradski javni prevoz. Za sve mjere mora biti jasno prepoznatljivo da one zaista stimulišu ekonomiju.

Svjež novac ili preraspoređivanje?

Njemačka ispunjava sve te kriterijume, pohvalila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen vladu u Berlinu.

Mnogo novca odlazi u digitalizaciju zdravstvenih ustanova, bolnica i škola.

U lanac proizvodnje kao izvor energije trebalo bi uvesti vodonik i to bi trebalo primjenjivati i van granica Njemačke.

"Ovo nije novac koji treba nekako potrošiti", primijetila je kancelarka Angela Merkel.

On mora biti utrošen za buduće zadatke. "Moramo da nadoknadimo ono što smo propustili na polju digitalizacije", priznala je kancelarka.

Evropska komisija procjenjuje da će, korišćenjem subvencija, njemački bruto domaći proizvod (BDP) vjerovatno da poraste za 0,4 do 0,7 odsto.

Kritiku na račun njemačkog plana potrošnje koji se sastoji od nekoliko stotina stranica, iznio je poslanik Zelenih u Evropskom parlamentu Danijel Bezelager iz stranke Zelenih.

Prema njegovim riječima, veliki dio investicija u "razvojni plan" koji finansira EU već je bio dio nacionalnog ekonomskog podsticajnog plana za 2020. godinu sa ukupno 130 milijardi eura.

Sada se, naglašava Bezelager, fondovi jednostavno preraspodjeljuju, pa se novac EU koristi za finansiranje onoga što bi trebalo da dođe iz nacionalnog budžeta.

"Zato je dodatni ekonomski učinak – nula", kritikuje poslanik Zelenih.

Italija želi reformu

U Italiji je premijer Mario Dragi formirao posebnu radnu grupu za praćenje i kontrolu korišćenja sredstava EU.

Dragi
Dragifoto: Reuters

Zloglasno spora italijanska administracija i pravosuđe trebalo bi da se tako podignu na noge.

Dragi obećava da će sada sprovesti ono što je godinama zagovarao kao predsjednik Evropske centralne banke: reforme, reforme i još više reformi.

Vlada je formirala posebnu revizorsku jedinicu kako bi, što je više moguće, spriječila prevare i korupciju pomoću "Fondova za obnovu" u toj zemlji, domovini mafije.

Nacionalni ekonomski podsticajni plan u Italiji iznosi svega 40 milijardi eura.

Pravi "podsticaj" trebalo bi da dođe iz fondova EU.

Poslanik Evropskog parlamenta Bezelager kritikuje takođe i tzv "green-washingu" koji Italija sprovodi u svom planu.

To znači da se projekti koji nisu ekološki, niti su usmjereni ka zaštiti klime, prikazuju kao takvi, samo da bi se dobila sredstva.

Bezelager traži da se formulišu jasni ciljevi kako bi se postigle zakonski predviđene uštede emisija ugljen dioksida.

Novac stiže pred kraj godine

U planovima izdataka koje su podnijele nacionalne vlade još uvijek nema projekata, oni uglavnom donose kriterijume, procedure i strategije za sprovođenje projekata.

Prije nego što prva novčana sredstva budu mogla da se dobiju iz Brisela, neophodni su dodatni koraci.

Savjet država-članica tek bi trebalo da odobri planove ulaganja.

Tada Komisija EU mora da podnese i odobri posebne zahtjeve za finansiranje.

Zvaničnici EU procjenjuju da će prve veće sume novca stići krajem godine.

Međutim, države već mogu da se prijave da dobiju akontaciju od 13 odsto od iznosa koji im je namijenjen.

Fond za obnovu nakon korone finansira se izdavanjem obveznica na finansijskim tržištima.

Prva tranša od 20 milijardi eura premašena je sedam puta u posljednjih sedam dana.

To je znak koliko je "zdrava" i stabilna kreditna sposobnost EU na tržištima.

Dugovi koje EU sada preuzima trebalo bi da se idućih decenija smanje novim poreskim prihodima i doprinosima država-članica.

Program nazvan "Sljedeća generacija" namijenjen je izgradnji ekonomski snažnije EU za generaciju koja dolazi.

A koja će potom i da ga otplaćuje.

Item URL https://www.dw.com/sr/maršalov-plan-evropske-unije/a-58025641?maca=ser-VEU_vijestime-17055-html-copypaste
Preporučujemo za Vas