"Nijedan novinar ne bi trebalo da umre ili da bude povrijeđen zbog svog posla"

Evropska komisija dala prve preporuke za bolju zaštitu novinara

"Novinari su se proteklih godina suočavali sa sve većim brojem napada, uključujući ubistva u najtragičnijim slučajevima"

3118 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Evropska komisija (EK) predstavila je danas prve preporuke za poboljšanje bezbjednosti novinara i drugih medijskih radnika, uključujući bolju zaštitu novinara tokom demonstracija, veću bezbjednost na internetu i posebnu podršku novinarkama.

"Novinari su se proteklih godina suočavali sa sve većim brojem napada, uključujući ubistva u najtragičnijim slučajevima", saopštila je EK i navela da je kriza zbog kovida-19 dodatno otežala njihov rad, jer su im smanjena primanja i ograničeno kretanje.

Komisija je zbog toga članicama Evropske unije (EU) preporučila mjere za poboljšanje bezbjednosti novinara, onlajn i oflajn.

Između ostalog se poziva na kreiranje nezavinsnih nacionalnih službi za podršku, uključujući telefonske linije za pomoć, pravne savjete, psihološku podršku i skloništa za novinare i medijske profesionalce koji su izloženi prijetnjama.

Potpredsjednica EK za vrijednosti i transparentnost Vera Jurova izjavla je da je pandemija istakla ključnu ulogu novinara u informisanju građana i hitnu potrebu da vlasti urade više da ih zaštite, navodi se u saopštenju EK.

"Nijedan novinar ne bi trebalo da umre ili da bude povrijeđen zbog svog posla. Moramo da podržimo i zaštitimo novinare: oni su od suštinske važnosti za demokratiju. Danas pozivamo članice da preduzmu odlučne akcije da EU učine sigurnijim mjestom za novinare", rekla je Jurova.

Komesar za unutrašnje tržište Tjeri Breton rekao je da se sa razvojem i prilagođavanjem medijske industrije mijenjaju i prijetnje sa kojima se novinari suočavaju u obavljanju svog posla i da su onlajn prijetnje nova realnost.

"Medijske slobode i pluralizam su u srži vrijednosti EU i moramo ih aktivno braniti", kazao je Breton.

Napominjući da je 2020. godine u EU bilo više od 900 napada na novinare, Komisija je pozvala članice da istraže i procesuiraju sve slučajeve, a po potrebi da uključe i evropske službe, kao što su Europol ili Eurodžast.

Članice se pozivaju i da pruže ličnu zaštitu novinarima kojima je ugorožena bezbjednost i da se novinarima bez diskriminacije obezbijedi pristup informacijama, uključujući konferencije i dokumenta kojima raspolažu državni organi.

Napadi na novinare su se 2020. najčešće dešavali na demonstracijama, navodi se u saopštenju EK, te se preporučuje redovna obuka organa za sprovođenje zakona da bi se novinarima omogućilo da rade bezbjedno i bez ograničenja tokom takvih događaja.

"Saradnja sa predstavnicima, novinarama je ključna za odlučivanje o najprikladnijim mjerama, na primjer kada je u pitanju vizuelna identifikacija medijskih radnika", saopštila je EK, a jedna od preporuka je i određivanje oficira za vezu koji bi prije planiranih protesta obavještavao novinare o mogućim rizicima.

Kada je u pitanju onlajn bezbjednost, Komisija zbog podsticanja na mržnju, prijetnji fizičkim nasiljem, rizika sajberbezbjednosti i nezakonitog nadzora preporučuje bolju saradnju između onlajn platformi i organizacija sa stručnim znanjem u rješavanju prijetnji novinarima.

"Relevantna nacionalna tijela za sajber bezbjednost bi trebalo, na zahtjev, da pomognu novinarima koji traže da se utvrdi da li su njihovi uređaji ili onlajn nalozi kompromitovani", dodaje se.

U saopštenju Komisije se ističe da su novinarke i novinari koji pripadaju manjinskim zajednicama, kao i novinari koji izvještavaju o pitanjima jednakosti, posebno izloženi prijetnjama i napadima.

"Žene novinarke se više suočavaju s prijetnjama nego njihove muške kolege, a 73 odsto njih je reklo da je doživjelo onlajn nasilje tokom svog rada", saopštila je EK, pozivajući članice da podrže inicijative čiji je cilj osnaživanje novinarki, profesionalaca iz manjinskih zajednica i novinara koji izvještavaju o pitanjima ravnopravnosti.

Članice takođe treba da povećaju transparentnost i efikasno izvještavanje o napadima i diskriminaciji tih novinara, kao i da im pruži informacije kako da traže pomoć i podršku.

Komisija će procjenjivati postignuti napredak u primjeni preporuka i nastaviće da analizira bezbjednost novinara u svim članicama u okviru godišnjeg izvještaja o vladavini prava.

Članice će o mjerama za sprovođenje preporuka izvijestiti Komisiju 18 mjeseci nakon njihovog usvajanja.

Komisija je danas takođe objavila novi poziv za podnošenje predloga u oblasti slobode medija i istraživačkog novinarstva, u okviru kojeg je dostupno 3,75 miliona eura.

Preporučujemo za Vas