dodatni troškovi za domaćinistva, ugrožen ekonomski oporavak

Oskudica prirodnog gasa u Evropi: Cijena raste, strah i od veće inflacije

Veleprodajne cijene gasa i električne energije rastu širom Evrope, s mogućnošću da dalje povećaju već velike računa za komunalije i uvećaju nevolje ljudima koji su finansijski pogođeni pandemijom COVID-19, ukazuje Asošiejtid pres

6899 pregleda 1 komentar(a)
Gasovod Sjeverni tok 2, Foto: Reuters
Gasovod Sjeverni tok 2, Foto: Reuters

I prije dolaska hladnih zimskih mjeseci, Evropa je suočena s oskudnim rezervama prirodnog gasa i povećanjem cijena tog energenta, uz zabrinutost da bi taj rast mogao dalje uvećati inflaciju, nanoseći dodatne troškove domaćinstvima i ugrožavajući ekonomski oporavak, piši svjetski mediji.

Dolaze veći računi

Veleprodajne cijene gasa i električne energije rastu širom Evrope, s mogućnošću da dalje povećaju već velike računa za komunalije i uvećaju nevolje ljudima koji su finansijski pogođeni pandemijom COVID-19, ukazuje Asošiejtid pres (Associated Press).

Vlade pokušavaju da pronađu načine da ograniče troškove potrošačima dok oskudne rezerve prirodnog gasa donose još jedan potencijalni problem, izlažući Evropu novim skokovima cijena i mogućim nestašicama gasa ako zima bude hladna.

U Velikoj Britaniji mnogi će dobiti veće račune za gas i struju sljedećeg mjeseca pošto je nacionalni regulator za energiju odobrio povećanje cijene od 12 odsto za domaćinstva bez ugovora s fiksnom ratom, dok su zvaničnici u Italiji upozorili da će cijene porasti za 40 odsto u tromjesečju koji stiže na naplatu u oktobru.

U Njemačkoj su maloprodajne cijene električne energije već porasle 5,7 odsto u odnosu na prošlu godinu, što iznosi 1.064 eura godišnje za tipično domaćinstvo, ističe AP, dodajući da bi cijene mogle da biti još veće jer mogu proći mjeseci dok se veleprodajne cijene odraze u redovnim mjesečnim računima.

Čak i ako se ne ostvari najgori scenario s oštrom zimom, drastično povećanje potrošnje energije ugroziće najsiromašnija domaćinstva, ocjenjuje AP, ukazujući da je energetsko siromaštvo, odnosno udio ljudi koji kažu da ne mogu da priušte da im domovi budu dovoljno topli, u Bugarskoj na 30 odsto, Grčkoj 18 odsto, a u Italiji 11 odsto.

Energetski analitičari kažu da postoji više razloga za povećanje cijena, uključujući ograničene zalihe prirodnog gasa koji se koristi za proizvodnju električne energije, veće troškove za dozvole za emitovanje ugljen-dioksida u okviru borbe Evrope protiv klimatskih promjena, a u nekim slučajevima i manje snabdijevanje iz vjetroelektrana.

Evropski deficit gasa

Rast cijena prirodnog gasa izazvao je zabrinutost zbog moguće nestašice u zimskim mjesecima i prognoze da bi gorivo moglo biti najskuplje gorivo u više od deset godina, piše Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).

Gas se koristi za proizvodnju električne energije i grijanje domova, kao i za proizvodnju plastike, čelika i đubriva, zbog čega se, kako navodi američki list, značajno i trajno povećanje cijena odražava na veće troškove od domaćinstava do teške industrije.

Zalihe gasa u SAD su iscrpljene nizom događaja poveaznih s vremenom.

Niske temperature u Teksasu u februaru su povećale potražnju dok je led pokrio bušotine. Jun i jul bili su najtopliji u istoriji i suša na zapadu SAD je smanjila proizvodnju hidroenergije, što je značilo da je za napajanje klima uređaja bilo potrebno više gasa nego uobičajeno.

Krajem prošlog mjeseca uragan Ida ugasio je gotovo cijelu proizvodnju gasa iz Meksičkog zaliva.

Slični faktori su u igri u Evropi, gdje su cijene tokom cijelog leta bile na rekordnim nivoima, dok u Aziji kupci više nego ikad plaćaju isporuke tečnog prirodnog gasa (LNG) preko Pacifika umjesto u Evropu.

Utoliko je, ističe Volstrit džurnal, u Evropi posebno izražen deficit u ponudi gasa, s tankim zalihama usljed toplog vremena, slabom proizvodnjom energije vjetra i manjim uvozom iz Rusije.

Nesrećna kombinacija faktora

Iako na prvi pogled Evropa ima raznovrsnu proizvodnju električne energije, sa zdravim količinama gasa, uglja, hidro i nuklearnih kapaciteta, kao i značajnim udjelom energije iz obnovljivih izvora, poput vjetra i sunca, gas ipak u nekim od najvećih evropskih tržišta ima ključnu ulogu, ukazuje Blumberg (Bloomberg) uz ocjenu da Evropa ima energetski problem koji bi se mogao pogoršati s dolaskom zime.

Problem je u tome što gasa u Evropi trenutno nema u izobilju – zalihe prirodnog gasa su na 75 odsto nivoa u ovo doba prošle godine, što je najniže od 2013, podvlači Blumberg i ističe da to podiže cijene i izaziva zabrinutost zbog nestašica i nestanka struje u narednim mjesecima.

Iza tankih zaliha se krije nesrećna kombinacija faktora.

Prvo, prošla zima je bila duga s hladnim vremenom do aprila, što je onemogućilo početak obnove zaliha.

Drugo, potražnja za gasom raste dok se privrede oporavljaju od krize izazvane pandemijom. Za proizvodnju energije potrebno je više gasa, dok povratak u kancelarije i ponovno otvaranje sektora za razonodu povećavaju potražnju za električnom energijom.

Treće, postoji problem i s obnovljivim izvorima energije, jer manje brzine vjetra smanjuju količinu električne energije iz turbina.

Isto tako, proizvodnja prirodnog gasa već duže vrijeme je u padu u zemljama koji su najveći proizvođači – Norveškoj, Velikoj Britaniji i Holandiji.

U ove posljednje dvje zemlje proizvodnja je pala za 75 i 65 odsto u odnosu na rekorde prije 20 godina.

Uvoz nije uspio da nadomjesti ta smanjenja.

Evropa više od polovine svog gasa dobija iz Rusije, ali su ugovori s ruskom državnom kompanijom Gaspromom osmišljeni da zadovolje normalne potrebe, a ne da se obnove iscrpljene zalihe.

Rusija takođe ne žuri da isporuči dodatni gas Evropi tradicionalnim kopnenim putevima preko Bjelorusije, Poljske i Ukrajine, već traži da se završi gasovod Sjeverni tok 2 koji zaobilazi tranzitne zemlje.

Iako je izgradnja cjevovoda pri kraju, njegov početak rada zavisi od toga koliko brzo će Evropska unija sertifikovati njegovog operatera kao nezavisnog distributera, ali je sigurno da gas neće krenuti kako je planirano 1. oktobra.

Prijetnja potrošačima i ekonomskom oporavku

Ekonomisti upozoravaju da će rast cijena energenata podstaći inflaciju širom Evrope, nanoseći štetu potrošačima i ugrožavajući ekonomski oporavak poslije pandemije, ukazuje Fajnenšl tajms (The Financial Times).

Referentne evropske cijene gasa već su se utrostručile ove godine, čak i prije početka najveće zimske potražnje s predviđanjima da bi visoke cijene energenata mogle da potraju do 2022. godine.

Indeks potrošačkih cijena u eurozoni za energente već je porastao na najviši nivo od 1996. kada je počela da se vodi evidencija.

Njegovo povećanje u avgustu za 15,4 odsto, što je najveći skok od svjetske finansijske krize, gurnulo je ukupnu inflaciju u eurozoni na decenijski rekord od tri odsto, znatno iznad od cilja od dva odsto koliko želi Evropska centralna banka (ECB).

Iako zvaničnici ECB-a i ekonomisti kažu da očekuju da će rast inflacije biti privremen, trajnije povećanje cijena energenata bi moglo da poremeti prognoze inflacije, dok će veći računi za energiju pogoditi kućne budžete i povjerenje potrošača, ugrožavajući ekonomski oporavak.

Preporučujemo za Vas