Proizvođači ljekova mogli bi se suočiti sa strožim pravilima da osiguraju zalihe ljekova u Evropskoj uniji, kazali su juče zvaničnici bloka, koji pokušava da smanji uvoz farmaceutskih proizvoda iz Kine i drugih stranih “autokratija”.
Ne početku pandemije kovida-19 prošle godine, 27-člana EU se suočila sa problemima u nabavci širokog spektra ljekova i njihovih sastojaka iz Indije i Kine.
”Moramo ažuritati naše zakone kako bismo riješili problem nestašice u oblastima poput usklađenog obavještavanja, snažnije obaveze snabdijevanja i veće transparentnosti u lancu snabdijevanja”, izjavila je komesarka za zdravlje Stela Kirijakides na sastanku ministara zdravlja EU u Sloveniji.
Cilj planirane promjene pravila je takođe smanjenje zavisnosti EU od sastojaka za ljekove koji se proizvode u inostranstvu. Evropska komisija procjenjuje da su dvije trećine globalnih zaliha koncentrisane u Indiji i Kini, piše Rojters.
”Kriza je pokazala da smo previše zavisni od Kine i ostalih trećih država kada su u pitanju farmaceutski proizvodi”, rekao je njemački ministar zdravlja Jens Špan novinarima uoči sastanka.
Rojters navodi da je haos u globalnom lancu snabdijevanja izazvan oživljavanjem ekonomske aktivnosti dodatno podigao svijest EU o njenoj potrebi za robom svih vrsta sa drugih kontinenata.
”Zamislite samo svijet u kojem su vakcine proizvele samo Kina ili Rusija, i da zapadne demokratije i EU zavise od tih autokratija da se domognu vakcine. To ne bi bio dobar svijet”, rekao je Špan.
Hitnost promjene, međutim, mora se kombinovati sa pažljivom procjenom kako ta industrija funkcioniše, kazali su zvaničnici EU. Komisija planira da sastavi predloge zakona tek u decembru 2022, prema nacrtu radnog programa u koji je Rojters imao uvid uoči objavljivanja narednih dana.
Jedan zvaničnik je rekao da bi proizvođačima ljekova mogle biti ponuđene inicijative za inovaciju, pod uslovom da prihvate strože obaveze snabdijevanja širom EU, prenijela je britanska agencija. Od proizvođača ljekova se već zahtijeva da osiguraju minimalne zalihe ljekova, ali te obaveze variraju među članicama EU i smatra se da nisu dovoljno stroge.
Osoba upućena u raspravu rekla je Rojtersu da bi se, prema novim pravilima, od kompanija moglo zahtijevati da sastave krizni plan i izdaju rana upozorenja kada očekuju potencijalne rizike od nestašica. U Francuskoj su već suočene sa kaznama ako to ne učine.
Bonus video:
