Humanitarna misija za Konstantinovku ili Putinova nova zamka?

Putin predlaže evakuaciju civila iz Konstantinovke po uzoru na operaciju sprovedenu u gradu Oleški. Stručnjaci upozoravaju da bi to moglo da bude iskorišćeno u vojne svrhe. Kako bi Kijev trebalo da odgovori

139 pregleda 0 komentar(a)
Putin, Foto: Reuters
Putin, Foto: Reuters

Ruski predsjednik Vladimir Putin predlaže sprovođenje humanitarne misije u gradu Konstantinovki, po uzoru na nedavnu operaciju u gradu Oleški. On tvrdi da Rusija kontroliše taj grad u Donbasu i da bi preostalo civilno stanovništvo trebalo evakuisati. Za čišćenje prilaznih puteva bilo bi potrebno pet dana. Putin predlaže da u misiji učestvuju predstavnici ukrajinskih i ruskih institucija za zaštitu ljudskih prava, kao i predstavnici stranih medija.

Rusija je još u julu saopštila da je zauzela grad, ali za tu tvrdnju nije ponudila nikakve dokaze. Prema navodima ukrajinske strane, borbe za Konstantinovku i dalje traju. Stručnjaci ukrajinskog analitičkog projekta "Dipstejt" ističu da je grad pod kontrolom ukrajinske vojske, ali da je situacija u njemu "izuzetno teška".

"Putin jednostavno želi da nas navede da napustimo Konstantinovku, a onda će oni ući u grad i potpuno ga zauzeti", izjavio je nedavno ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pred novinarima.

Zelenski je naglasio da je Ukrajina civilima uvijek omogućavala da napuste Konstantinovku. Dodao je da je slučaj evakuacije iz grada Oleški pokazao kako je Moskva primirje postignuto u tom gradu iskoristila za dopremanje vojne opreme i naoružanja.

"Ako pogledate satelitske snimke, vidjećete da su Rusi tamo rasporedili veliki broj različitih oružanih sistema i učvrstili svoje položaje u gradu Oleški. Šta će se onda dogoditi sa Konstantinovkom?", upitao je Zelenski.

Humanitarne ponude kao sredstvo pritiska

Putinov predlog iznijet je u trenutku kada se odvijaju kontakti između ruskog rukovodstva i američkih predstavnika, koji pregovaraju o okončanju ruskog rata protiv Ukrajine. Prema mišljenju stručnjaka, Moskva pokazuje spremnost za postizanje dogovora, ali istovremeno nameće sopstveno viđenje situacije na frontu.

Oleksandr Kovalenko, vojni stručnjak ukrajinskog Centra za bezbjednosna istraživanja Dmitra Timčuka, u Putinovim izjavama vidi protivrječnost. Jer, ako Rusija zaista kontroliše Konstantinovku, kao što Putin tvrdi, nije jasno zašto sama ne može da organizuje evakuaciju civilnog stanovništva.

"Ako navodno u potpunosti kontrolišu grad, neka onda sami sprovedu odgovarajuću humanitarnu operaciju", izjavio je Kovalenko u razgovoru za Dojče vele (Deutsche Welle – DW).

Prema njegovom mišljenju, Putinove izjave o gradu ne odgovaraju stvarnom stanju na frontu. Kovalenko smatra da Moskva samo želi da iskoristi humanitarno pitanje za manipulaciju i jačanje svoje pregovaračke pozicije. Ruska vojska nastoji da dobije na vremenu kako bi ojačala jedinice koje se bore za grad.

Sličnu zabrinutost izražava i Jevhen Zaharov, čelnik Harkovske grupe za ljudska prava. "Plašim se da ovaj ruski predlog ima sasvim drugačije ciljeve od onih koji se javno navode", izjavio je aktivista za DW, ocijenivši Putinovu inicijativu kao sumnjivu. On savjetuje ukrajinskoj strani da joj pristupi krajnje oprezno.

Kijev se nalazi u teškoj situaciji jer se ideja o misiji u Konstantinovki promoviše i preko američkih posrednika. "Ako to odbijemo, reći će nam: 'Odbijate mirovne predloge, ne brinete o sopstvenim građanima, o čemu bismo onda uopšte trebalo da razgovaramo s vama? Zelenski želi da nastavi rat.' Sve je upravo s tim ciljem osmišljeno", izjavio je za DW ukrajinski vojni analitičar Denis Popovič.

Primirje kao vojna taktika

Po isteku primirja u gradu Oleški, koje je trajalo od 27. oktobra do 1. novembra, ukrajinski Generalštab saopštio je da su Rusi tokom tog perioda izvršili smjenu jedinica, utvrdili svoje položaje, pojačali mjere zaštite od napada dronovima i dopremili municiju.

"Trenutno pratimo granatiranje Hersona i vidimo opasnost da bi protivnik mogao znatno da pojača dejstva u pravcu Hersona", upozorava Popovič.

Prema njegovom mišljenju, još jedan primjer je uskršnje primirje koje je Putin proglasio 2025. godine. Po njegovom isteku ruske snage nastavile su napredovanje prema Pokrovsku. "Ono što se dogodilo jednom, dogodilo se i drugi put, a dogodiće se i treći put", upozorava stručnjak.

Oleksandr Kovalenko uvjeren je da Rusi žele predah jer postepeno gube položaje u Konstantinovki. Ruskoj vojsci, koja napada grad, hitno su potrebna pojačanja, ali zbog borbi ne može da ih dobije.

"Ako bi se u Konstantinovki sprovela takozvana humanitarna misija, to bi bila katastrofa za Kijev, jer bi Rusija to vrijeme iskoristila za koncentrisanje snaga koje bi joj omogućile da zauzme grad", upozorava Kovalenko.

Konstantinovka je najjužniji grad takozvanog utvrđenog pojasa u Donjeckoj oblasti, kojem pripadaju i Druškovka, Kramatorsk i Slovjansk. Zauzimanje Konstantinovke otvorilo bi ruskim snagama put prema Druškovki, a zatim i prema urbanoj aglomeraciji Slovjansk-Kramatorsk.

Kovalenko upoređuje stratešku ulogu Konstantinovke sa ulogom Bahmuta, Avdijivke i Časiv Jara, čiji su odbrambeni sistemi godinama uspjevali da zaustavljaju ruske snage.

Kakvo je stanje civilnog stanovništva?

Humanitarna situacija u gradu, koji je prije ruske invazije imao oko 70.000 stanovnika, katastrofalna je. Prema podacima lokalnih vlasti, u Konstantinovki se još nalazi približno 340 civila.

Grad nema centralizovano snabdijevanje vodom, električnom energijom ni gasom, javni prevoz ne funkcioniše, a od proleća 2026. godine evakuacija je moguća isključivo pešice.

„Ljudi koji su ostali u Konstantinovki moraju da budu evakuisani i da dobiju priliku za bolji život", kaže Denis Popovič.

Međutim, bez primirja je evakuacija gotovo nemoguća jer su ruske snage zauzele put između Konstantinovke i Druškovke, a dronovi djeluju na čitavom tom području. Ukrajina zato takvu operaciju ne može da sprovede samostalno.

Kako bi Kijev trebalo da odgovori?

Denis Popovič savjetuje da ruski predlog ne treba unaprijed odbaciti. Kijev bi trebalo da se rukovodi iskustvima iz prethodnih primirja i da unapred jasno utvrdi uslove. "Ako obustavimo vatru, vojnici koji se trenutno nalaze na svojim položajima trebalo bi tamo i da ostanu, bez ikakvog premještanja", predlaže on.

Oleksandr Pavličenko iz Ukrajinskog helsinškog komiteta za ljudska prava naglašava u razgovoru za DW da bi za sprovođenje istinske humanitarne misije trebalo uključiti snažnu i neutralnu treću stranu koja bi mogla da nadzire bezbjedan prevoz stanovništva. Prema njegovom mišljenju, jedino Međunarodni komitet Crvenog krsta ima takav mandat. "Ako predlog dolazi samo od jedne strane, i to od zemlje poput Rusije, onda on ne uliva povjerenje", ističe aktivista za ljudska prava. On smatra da bi Ukrajina trebalo da iznese protivpredlog kojim bi se predvidjelo povlačenje ruskih jedinica iz ukrajinskog grada i nesmetan odlazak civilnog stanovništva.

Pogledajte još: