pilot projekti bi kasnije neprimjetno prerasli u normalnu stvar

Tehnologija za biometrijsku identifikaciju na mala vrata ulazi u EU: Ugrožavaju li se ljudska prava?

"Eks post identifikacija ustvari nosi sa sobom još veću opasnost, jer se može prikupiti više podataka iz različitih izvora kako bi se obavila identifikacija", objasnio je Ragaci

3516 pregleda 6 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Vlasti jedanaest zemalja Evropske unije u istragama već koriste tehnologiju za biometrijsku identifikaciju lica, a uskoro će im se pridružiti još osam članica Unije, navodi se u novoj studiji u kojoj se ponovo upozorava da ta tehnologija može da ugrozi osnovna ljudska prava.

Biometrijsko prepoznavanje lice za eks post identifikaciju u krivičnim istragama koriste policije Austrije, Finske, Francuske, Nemačke, Grčke, Mađarske, Italije, Letonije, Litvanije, Slovenije i Holandije.

Njima će se u dogledno vrijeme pridružiti i Hrvatska, Kipar, Češka, Estonija, Portugal, Rumunija, Španija i Švedska, navodi se u juče objavljenoj studiji, koju je tim međunarodnih stručnjaka izradio za političku grupu Zeleni-Evropski slobodni savez (EFA) u Evropskom parlamentu.

Ta politička grupa zalaže se za potpunu zabranu sistema za biometrijsko prepoznavanje lica ili analizu ponašanja na javnim mjestima, piše briselski portal EURACTIV.com.

Eks post identifikacija znači da se snimci analiziraju i identifikacija vrši poslije izvršenog krivičnog djela, a ne u realnom vremenu.

Jedan od autora studije, profesor na Univerzitetu u Lajdenu Frančesko Ragaci naglašava, međutim, da je ta distinkcija između "realnog vremena" i "eks post" potpuno nevažna kada je riječ o uticaju biometrijskih tehnologija na osnovna prava.

"Eks post identifikacija ustvari nosi sa sobom još veću opasnost, jer se može prikupiti više podataka iz različitih izvora kako bi se obavila identifikacija", objasnio je Ragaci.

Najrazvijeniji metod biometrijske identifikacije je onaj pomoću softvera za prepoznavanje koji neko lice sa snimka poredi sa slikama koje se već nalaze u nekoj bazi podataka.

U izvještaju se upozorava da postoji "nedovoljna svijest o načinima kako se ta tehnologija može primijeniti i potencijalnom uticaju tako širokog spektra primjene na fundamentalna prava evropskih građana".

Studija se uglavnom fokusira na takozvane nekooperativne pretrage, kada sistem pokušava da identifikuje nekog bez njegovog pristanka. Navodi da se takve tehnologije još uvijek u Evropi kvantitativno i kvalitativno koriste u ograničenom obimu, a primjena seže od identifikacije pojedinaca do masovnog nadzora.

Kada je riječ o pretragama sa pristankom, a jedan od primjera za to je i prepoznavanje lica za otključavanje pametnog telefona, smatra se da od toga trenutno ne prijeti rizik masovnog nadzora.

U izvještaju se, ipak, upozorava da to može da se promijeni u slučaju izmjene zakona, pošto je u kooperativnim sistemima uskladištena ogromna količina ličnih podataka.

Autori studije ukazuju da masovnom nadzoru idu u prilog dva trenda, a to su ekspanzija biometrijskih baza podataka i plasiranje kao "pilot projekata" različitih sistema koji imaju veze sa softverom za biometrijsku identifikaciju.

"Ono što vidimo kod tih projekata je da oni sve više slijede strategiju 'svršenog čina'. Obično se predstavljaju kao pilot projekti i navode se posebne okolnosti za primjenu te tehnologije. Dozvolu traže kasnije", kaže Ragaci.

Tako su na aerodromu u Briselu 2017. godine instalirane četiri kamere za prepoznavanje lica, a da o tome nisu obaviještene nadležne vlasti.

U jednom dijelu Roterdama je uz pomoć "pametnog uličnog osvjetljenja" pokrenut projekat identifikacije "sumnjivog ponašanja" kako bi se spriječile provale.

U Nici je realizovan projekat identifikacije prolaznika na ulici, a pokušalo se i sa upotrebom biometrijskog oruđa za identifikaciju u srednjim školama, ali je to ipak proglašeno nezakonitim.

Ipak, biometrijska identifikacija koristi se za prepoznavanje lica učenika u kantinama u britanskim školama.

I u Njemačkoj je u Berlinu, Hamburgu i Manhajmu instalirana oprema za biometrijsku identifikaciju kako bi se ispitao njen kapacitet.

"U Njemačkoj se često testiranje koristi kao izgovor da bi se opravdalo odstupanje od postojećih pravila ili društvenih očekivanja", navodi se u izvještaju.

Primjećuje se da ti pilot projekti obično počinju kao eksperiment ili zbog posebnih okolnosti i u zakonski sivoj zoni, da bi kasnije, ako ostanu bez kontrole, neprimjetno prerasli u normalnu stvar.

Evropski parlament je u oktobru usvojio rezoluciju u kojoj je pozvao na uvođenje strogih pravila za primjenu vještačke inteligencije u poslovima sprovođenja zakona, a posebno na zabranu sistema za biometrijsku identifikaciju na javnim mjestima.

Rezolucija je dobila snažnu podršku liberalnih, socijaldemokratskih, lijevih i zelenih poslanika u Evropskom parlamentu, a vrlo je podijeljeno bilo i reagovanje poslanika desnice i krajnje desnice. Jedino su se poslanici demohrišćanskih partija svi izjasnili protiv zabrane.

Preporučujemo za Vas