eu obećala 60 miliona eura najsiromašnijoj zemlji evrope

Gasna kriza u Moldaviji: Nabavka od Poljske, ruska "ucjena", proruski separatisti...

Moldavija je sav prirodni gas nabavljala od Rusije do septembra, kada su propali pregovori o novom ugovoru sa ruskom državnom kompanijom Gazprom

16446 pregleda 30 komentar(a)
Moldovagaz , moldavska gasna kompanija, Foto: Reuters
Moldovagaz , moldavska gasna kompanija, Foto: Reuters

Moldavija je počela da nabavlja prirodni gas od Poljske, umjesto od Rusije, u pokušaju da izbjegne nestašicu gasa tokom zime nakon što nije uspjela da obnovi dugoročni ugovor o snabdijevanju sa Moskvom.

Ta bivša sovjetska republika sa 3,5 miliona stanovnika juče je primila milion kubnih metara gasa od poljskog dobavljača, poslije višegodišnje zavisnosti od Rusije.

Predsjednica Moldavije Maja Sandu objavila je juče da je Evropska unija (EU) obećala njenoj zemlji 60 miliona eura pomoći radi prevazilaženje gasne krize.

Moldavija je sav prirodni gas nabavljala od Rusije do septembra, kada su propali pregovori o novom ugovoru sa ruskom državnom kompanijom Gazprom.

Gazprom je tokom vikenda saopštio da Moldavija, najsiromašnija evropska zemlja, treba da izmiri ogroman dug od 610 miliona eura kako bi ugovor bio produžen.

Ruska kompanija je upozorila da će obustaviti dostavu gasa Moldaviji 1. decembra ako do tada ne izmiri dug.

Gazprom je produžio ugovor za mjesec dana, ali po višoj cijeni od 790 dolara po kubnom metru, za šta je moldavski vicepremijer Andrej Spinu rekao da nije u interesu građana te zemlje.

Sporazum sa poljskim snabdjevačem PGNiG Moldavija je postigla nedjelju dana nakon što je njen parlament proglasio jednomjesečno vanredno stanje, zbog toga što je Gazprom smanjio isporuku gasa za trećinu i podigao cijene tog energenta, u vrijeme njihovog naglog skoka do rekordnih nivoa širom svijeta.

Nema bratske cijene: Kako Rusija "ucjenjuje" Moldaviju gasom

Smjena proruskih vlasti u Moldaviji dovela je zemlju u nemilost Moskve, tvrdi se u Kišinjevu. Isporučuje se manje skupog gasa i jedini garant da će gasa uopšte biti je separatistička teritorija Pridnjestrovlje, piše Dojče vele (DW).

Još nije ciča zima, a Evropa drhti zbog mogućeg manjka gasa.

Rasprava se iz politike prelila među obične građane, takoreći u small talk: da li će Rusija isporučiti više gasa ili će Kremlj vještačkim smanjenjem ponude nastaviti da vrši pritisak?

U Moldaviji to nije moguća bliska budućnost već sadašnjica. Jedna od najsiromašnijih zemalja Evrope, potpuno zavisna od ruskog gasa, suočena je sa zahtjevima Gazproma da se cijena znatno podigne i vrate navodni stari dugovi.

Ruski divovski isporučilac energenata je proteklih nedjelja smanjio isporuke za oko 35 odsto, prema procjenama stručnjaka.

Moldavija od 2007. ruski gas dobavlja po ceni koja se formira na osnovu prosječne evropske cijene po dugoročnim ugovorima za nabavku.

Prošle ugovorne godine, koja se okončala krajem septembra, ta cijena je bila oko 150 dolara za hiljadu kubnih metara gasa.

Od tada Gazprom traži višestruko, orijentišući se na aktuelne tržišne cijene. Po brzinski sklopljenom ugovoru za oktobar, Moldavija plaća skoro 800 dolara za hiljadu kubika. Recimo cijena za Bjelorusiju ostala je ista – oko 150 dolara, piše Dojče vele.

Prošle sedmice je stoga Vlada u Kišinjevu proglasila energetsko vanredno stanje koje znači restrikcije za velike potrošače – oni moraju da sa gasa pređu na lož-ulje ili mazut.

Vlada sada ima pravo da po hitnom postupku nabavlja gas od drugih ponuđača. U ponedjeljak je tako zaključen ugovor sa poljskim isporučiocem Energokomom.

Na isporuke iz susjedne Rumunije će se, izgleda, još čekati. Novi gasovod između Jašija (Rumunija) i Ungenija (Moldavija) još je u probnom radu.

Odmazda zbog smjene vlasti?

Rusija je ranije više puta zavrtala ventil Moldaviji.

"Trenutak ove ucjene nije slučajan", kaže za DW ekonomista i stručnjak za energetiku Sergiju Tofilat.

"Godinama nije bilo problema sa isporukama gasa, ali sada je jedno drukčije: proruske snage u našoj zemlji izgubile su moć."

Od prošlog decembra je predsjednica zemlje proevropska političarka Maja Sandu.

Tada je dobila izbore protiv proruskog rivala i bivšeg šefa države Igora Dodona.

Potom je u julu Dodonova Partija socijalista izgubila i parlamentarne izbore i otišla u opoziciju.

Nove vlasti namjeravaju evropske integracije i reforme na polju pravne države i borbe protiv korupcije.

Predsjednica Sandu i Vlada nekoliko puta su govorili da su zainteresovani za normalne i dobre odnose sa Rusijom. Ali, kako je rekla Sandu, odnosi moraju da budu ravnopravni. O tome za sada nema ni govora.

Moldaviju, ranije rumunsku teritoriju, Sovjeti su anektirali 1940. nakon pakta Staljina i Hitlera.

Pri raspadu SSSR i otcjepljenju Moldavije 1991. godine, istočni pojas te republike, Pridnjestrovlje, proglasio je nezavisnost.

Od tada tu vladaju proruski separatisti, iako ih nijedna zemlja svijeta nije priznala.

U Pridnjestrovlju su i dalje hiljade ruskih vojnika, kao i ogromni stari sovjetski arsenal naoružanja.

Još na samitu OEBS 1999. godine se Moskva obavezala da će povući trupe do 2002, no to se nije desilo do danas.

Predsjednica Moldavije, Sandu je proteklih mjeseci podsjetila Kremlj na to i tražila rješenje pitanja Pridnjestrovlja, ali i obznanjivala solidarnost sa Gruzijom i Ukrajinom čiji su djelovi teritorija takođe zauzeti od proruskih separatista.

Spor oko dugova

Ruske vlasti i Gazprom poriču da energetika ima veze sa politikom. Prošle sedmice je Valentina Matvijenko, predsjednica ruskog Savjeta federacije i time treća osoba u državnoj hijerarhiji, ipak rekla da će se "grubi antiruski ispadi" moldavske predsjednice nužno odraziti na bilateralne odnose.

Ta izjava došla je nakon što se Matvijenko sastala sa predsjednikom moldavskog parlamenta gdje su razgovarali i o pitanju gasa.

Pored toga Gazprom potražuje 700 miliona dolara od Moldavije na ime navodnih starih dugova.

U Kišinjevu se tome odupiru, ukazujući da nominalni dužnik – moldavski gasni monopolista Moldovagaz– sada ionako pripada Gazpromu.

Navodno je nejasno koliki su dugovi ćerke-firme prema velikom vlasniku.

"Ranije su iz Moldovagaza kroz prevaru i korupciju curile ogromne sume novca", kaže ekonomista Tofilat.

"Ko kome šta duguje trebalo bi da se razjasni obuhvatnom revizijom poslovanja Moldovagaza. Ali tako nešto još nije sprovedeno."

Sav gas preko separatističke teritorije

Prošle nedjelje je iz Kišinjeva za Moskvu otišla zanimljiva delegacija u kojoj je bio i vicepremijer Vlad Kulminski.

Pričali su sa predstavnicima Gazproma, ali i zamjenikom šefa Putinove predsjedničke administracije Dmitrijem Kozakom.

Zanimljivo je da je Kulminski u moldavskoj Vladi zapravo zadužen za pitanje Pridnjestrovlja, dok je Kozak 2003. godine bio inicijator memoranduma koji je predviđao federalizaciju Moldavije i priznanje Pridnjestrovlja.

Dvije godine kasnije je tadašnji predsjednik Vladimir Voronjin iznenađujuće odbio da potpiše memorandum i onda je Moskva opet zavrnula gasnu slavinu.

I tada je to objašnjeno ekonomskim, a ne političkim razlozima.

Nije novost da su isprepletena pitanja energetike i samoproglašenog Pridnjestrovlja. Naime, ruski gas mahom odlazi u taj odbjegli dio Moldavije gdje je i velika ruska gasna elektrana - koja strujom snabdijeva cijelu Moldaviju.

Pridnjestrovlje ne plaća ruski gas. Procjenjuje se da se njihov dug – koji Gazprom nikad nije ni potraživao – nagomilao na osam milijardi dolara. Time Rusija zapravo subvencioniše separatistički region, a istovremeno pravi unosan biznis za brojne ruske i moldavske firme.

U tome leži još jedan paradoks. Rusija neće sasvim obustaviti isporuke gasa Moldaviji jer bi to moglo da ugrozi prorusko raspoloženje u Pridnjestrovlju.

Neki u Kišinjevu jedini pravi izlaz vide u radikalnom rezu i oslobađanju iz energetske zavisnosti od Rusije.

"Često smo doživljavali da ruski gas postaje političko oružje protiv nas", kaže politikolog Igor Botan za DW. "Konačno bi trebalo da nešto naučimo iz toga."

Proruski separatisti u Moldaviji nabijaju račune za gas

Kako se zima približava, ljudi u Talmazi, selu u jugoistočnom uglu Moldavije, najsiromašnije zemlje u Evropi, pokušavaju da obezbijede gorivo za grijanje svojih domova, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Pošto je zemlja zaključana u sporu oko prirodnog gasa s Rusijom, mnogi strahuju da će biti bukvalno ostavljeni na hladnoći.

"Drva su skupa, kao i ugalj. Oni mladi ljudi koji su emigrirali iz Moldavije uradili su pravu stvar. I mi stariji treba da uradimo isto. Ne vrijedi živjeti ovdje", rekao je nedavno jedan stariji stanovnik Talmaze za moldavski servis RSE.

Moldaviju, zaglavljenu u borbi za uticaj između Moskve i Zapada, Kremlj očigledno kažnjava nakon što je prošle godine za predsjednicu izabrana proevropski orijentisana Maju Sandu.

Njena stranka odnijela je ubjedljivu pobjedu na julskim parlamentarnim izborima.

Za pregovaračkim stolom Rusija drži jake karte, uključujući Transdnjestar (Pridnjestrovlje), otcijepljeni region Moldavije na istočnoj granici s Ukrajinom, i teške uloge u ključnim moldavskim energetskim problemima.

Od proglašenja nezavisnosti 1992. godine, Transdnjestar je dobio ekonomsku, političku i vojnu podršku -- uključujući stotine vojnika koji su tamo stacionirani -- od Moskve, koja uprkos tome ne priznaje otcijepljeni region kao nezavisnu državu.

A Transdnjestar je taj koji ne samo da troši veliki dio prirodnog gasa koji Gazprom isporučuje u Moldaviju, već i odbija da ga plati, tvrde moldavski političari i drugi, ističući da je to još jedan oblik podrške Kremlja.

„Od kada postoji ovaj separatistički fenomen, Transdnjestar nije platio kubni metar gasa koji je potrošio. Sav novac prikupljen (za isporuku gasa kupcima u separatističkom regionu) ide u njihov budžet i koristi ga separatistička vlada za socijalna plaćanja kako bi se režim održao“, objasnio je Jon Sturza, moldavski političar i bivši premijer, u komentaru moldavskom servisu RSE.

Dok Transdnjestar ima koristi od lokalnih prihoda od gasa, Moldovagaz , moldavska gasna kompanija, obavezna je da plaća gas.

Gasna kriza u Moldaviji dolazi u trenutku kada se Evropa bori s naglim porastom cijena gasa za što se okrivljuje velika globalna potražnja i nespremnost Gazproma da obezbijedi dodatne zalihe evropskom tržištu mimo onih koje su osigurane dugoročnim ugovorima.

Neki ovo vide kao pritisak ruskog predsjednika Vladimira Putina za konačno odobrenje Sjevernog toka 2, kontroverznog cjevovoda za prirodni gas iz Baltičkog mora do Njemačke, za koji kritičari kažu da će osnažiti energetski stisak Rusije u Evropi.

„Naravno, ovo je alat za uvjeravanje Evropljana na potrebu pokretanja Sjevernog toka 2“, rekao je Sergej Herasimčuk iz ukrajinskog Savjeta za spoljnu politiku Prism u komentaru za ruski servis RSE.

Ko je odgovoran za predlog zakona?

Ugovor Moldavije s ruskim Gazpromom koji je pod kontrolom države, najvećim dobavljačem prirodnog gasa za Evropu, istekao je krajem septembra.

Gazprom je produžio ugovor do kraja oktobra, dok je prošlog mjeseca podigao cijenu s 550 na 790 dolara po kubnom metru.

Gazprom je 23. oktobra zaprijetio da će obustaviti izvoz gasa u Moldaviju ako prethodne isporuke ne budu isplaćene i ako se ne potpiše ugovor za decembar.

Do toga je došlo dan nakon što je Moldavija proglasila vanredno stanje, oslobađajući dodatna vladina sredstva za kupovinu gasa usred sve većih cijena energenata u svijetu.

Kako se pregovori nastavljaju ove nedjelje, pojavila se ključna tačka neslaganja: Koliko Moldavija duguje Gazpromu? Ruski gasni gigant kaže da je iznos od 709 miliona dolara, iako su to mnogi doveli u pitanje.

Ta cifra bi mogla biti „mnogo manja od 700 miliona dolara“, kazao je moldavski politički analitičar Dionis Ćenusa, u objavi od 26. oktobra na Tviteru, dodajući da raste broj poziva za reviziju u Moldovagazu.

Gazpromovo miješanje s brojkama možda i nije iznenađujuće jer ima većinski 51 odsto udjela u Moldovagazu, kompaniji koja je odgovorna za dug. Ta kontrola je efektivno veća kada se uzme u obzir da separatistički Transdnjestar ima nešto više od 13 odsto MoldovaGaza. Što se tiče udjela moldavske vlade u državnoj gasnoj kompaniji zemlje, on iznosi samo nekih 35 odsto.

Predsjednica Moldavije Sandu je jasno stavila do znanja da dugovi za gas nisu dugovi Moldavije, već Moldovagaza i kompanija bi trebalo da sama riješi to pitanje sa svojim većinskim akcionarom.

Kako bi natjerao kompaniju da plati, Gazprom je u Rusiji tužio Moldovagaz najmanje 16 puta, a najnoviji slučaj pred Međunarodnim arbitražnim sudom Ruske trgovinske i industrijske komore zakazan je za maj.

Svi dosadašnji slučajevi okončani su u korist Gazproma.

Ne postoje samo pitanja i sumnje o pravom iznosu koji Moldavija duguje Gazpromu, već i o tome ko je odgovoran za stvaranje većeg dijela tog duga.

Mnogi ukazuju na Tiraspoltransgas, gasnu kompaniju nepriznate vlade u Transdnjestru.

Transdnjestar, gdje se nalazi veći dio zastarjele teške industrije Moldavije iz sovjetskog doba, uvijek ima potrebu za energijom, objasnio je bivši moldavski premijer Sturza, napominjući da Željezara Moldavije u Rabniti, u Transdnjestru, "troši 60 odsto cjelokupnog gasa koji se troši" u Moldaviji.

Američka uprava za energetske informacije potvrdila je da Transdnjestar "sadrži većinu kapaciteta za proizvodnju električne energije i teške industrije Moldavije".

Transdnjestar ne samo da koristi veliki dio energije Moldavije, već tamo i generiše većinu energije. Konkretno, elektrana Kučiurgan, na granici s Ukrajinom na istoimenom jezeru, proizvodi oko 80 odsto električne energije u Moldaviji, iako je nejasno koliki se dio te proizvodnje oslanja na gas.

Elektrana se često opisuje kao da se oslanja na gas, iako ju je njen ruski vlasnik u prošlosti promovisao kao „jedinstvenu elektranu koja koristi tri vrste goriva: gas, mazut i ugalj“.

Ranije ovog mjeseca, zvaničnici u Kučiurganu su najavili da bi mogli smanjiti proizvodnju zbog pada isporuka gasa. Ne samo da je fabrika na teritoriji koju kontrolišu separatisti, već je u vlasništvu ruske državne energetske kompanije Inter RAO, čiji je izvršni direktor Boris Kovalčuk sin milijardera Jurija Kovalčuka, bliskog saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina. Igor Sečin, još jedan uticajni Putinov saveznik, je predsjednik Inter RAO.

"Ekonomska ucjena"

"Jasno je da se svi energetski resursi Ruske Federacije koriste kao instrument ekonomske ucjene koja se pretvara u političku ucjenu“, rekao je moldavskim medijima Aleksandar Slusari, osnivač i zamjenik predsjednika moldavske stranke Platforma dostojanstva i istine.

Moldavija se oslanja na Rusiju za skoro sav svoj prirodni gas. S obzirom na svoj geografski položaj, zemlja je ključna karika u tranzitnom lancu tog gasa iz Rusije u zemlje jugoistočne Evrope, uključujući Bugarsku, Grčku, Tursku i Rumuniju.

Međutim, pomjeranje Moldavije ka Zapadu, ubrzano pod predsjednicom Sandu, što uključuje čvršću energetsku integraciju, uplašilo je Moskvu, piše Aura Sabadus, stručnjakinja za tržišta energetike i viša novinarka pri Nezavisnoj agenciji za praćenje tržišta (ICIS).

„Tokom ljeta 2021. neki evropski zvaničnici su već isticali u privatnim razgovorima da želja zemlje da se integriše sa susjednom Rumunijom i Ukrajinom putem tržišnih mehanizama ne prolazi dobro u Moskvi“, objasnila je Sabadus u članku koji je objavio vašingtonski Atlantski savjet (Atlantic Council).

Gazprom je ponudio da snizi svoju cijenu Moldaviji ako Kišinjev promijeni sporazum o slobodnoj trgovini s Evropskom unijom i odloži reforme tržišta energije dogovorene s Briselom, izvijestio je 27. oktobra britanski Fajnenšel tajms.

Promjene u energetskom sektoru zemlje dio su integracije u evropsko energetsko tržište, pošto je od Moldavije zahtijevano da uskladi svoju energetsku politiku i zakone s Ugovorom o Energetskoj zajednici.

Pomoć na putu

Da bi zadovoljila svoje trenutne potrebe za gasom, Moldavija, koja koristi 2,8 milijardi kubnih metara gasa godišnje, dobila je neke zalihe iz susjedne Rumunije i Ukrajine.

Vlada Moldavije je 25. oktobra objavila da je kupila milion kubnih metara prirodnog gasa od Poljske, nazvavši to „prvom kupovinom gasa iz alternativnih izvora“ u istoriji nezavisne Moldavije.

To može biti privremena mjera, ali Kišinjev također razmišlja dugoročno da smanji svoje oslanjanje na ruski prirodni gas i kompanije koje kontroliše Rusija. Ključni novi gasovod, koji se proteže na oko 150 kilometara od Jašija u Rumuniji do Kišinjeva i povezuje Moldaviju s evropskim energetskim sistemom, završen je ranije ovog mjeseca.

Gasovod je u vlasništvu i njime upravlja Vestmoldtransgas, podružnica rumunskog Transgasa. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) takođe ima 25 odsto udjela u Vestmoldtransgasu.

Bilo je i druge pomoći Zapada. U 2019. godini, EBRD je s EU, Evropskom investicionom bankom i Svjetskom bankom, obezbijedila paket od 270 miliona eura za finansiranje trajne veze između elektromreža Moldavije i Rumunije.

U Talmazi, Jon Barkari izražava svoju podršku proširenju energetske saradnje Moldavije sa susjedima.

"Moramo da se suočimo s činjenicom da smo predugo zavisili od Rusije i da moramo da ukinemo ovu zavisnost razvijanjem dobrih odnosa s Rumunijom, Ukrajinom i drugim susjednim zemljama", rekao je Barkari moldavskom servisu RSE.

"Sada se nadamo odnosima s Rumunijom i ostatkom Evrope, jer Rusi samo žele da nametnu svoju volju Moldaviji."

Preporučujemo za Vas