sve veći strahovi od ruske invazije Ukrajine

Janger: Ne vidim scenario u kojem se Putin povlači, radije igra poker nego šah

Britanski zvaničnici su ranije ocijenili da unutar Ukrajine već postoje saradnici ruske vojske koji učestvuju u tekućim akcijama u zemlji

7501 pregleda 5 komentar(a)
Putin, Foto: Reuters
Putin, Foto: Reuters

Zbog čega ruski predsjednik Vladimir Putin ne želi da ostavi Ukrajinu na miru?

Možda jer to zapravo ne može, smatra bivši šef britanske spoljne obavještajne službe MI6, Aleks Janger.

U intervjuu za ABC, Janger je rekao da ne vidi scenario u kojem se Putin povlači, u situaciji kada su sve veći strahovi od ruske invazije Ukrajine.

"Ne vidim kako će se povući, a istovremeno i zadovoljiti očekivanja koja je sam postavio".

Ocijenio je i da Putin radije "igra poker nego šah", kada razmišlja o različitim opcijama.

Britanski zvaničnici su ranije ocijenili da unutar Ukrajine već postoje saradnici ruske vojske koji učestvuju u tekućim akcijama u zemlji.

Ukrajinska bezbjednosna služba je takođe saopštila da u zemlji postoji grupa sabotera koji planiraju napade u graničnim oblastima, a kojima upravljaju ruske specijalne snage.

Pentagon je ranije optužio Rusiju da planira da iscenira napad na stanovnike Ukrajine koji govore ruski i da to onda iskoristi kao izgovor za upad u Ukrajinu.

Rusija negira da planira invaziju na Ukraijinu, uprkos tome što je rasporedila više od 100.000 vojnika duž granice.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Zapad pravi "histeriju" i da nema plana da se krene na Ukrajinu.

Ipak, budući da tenzije na istoku Evrope rastu, zapadni analitičari i diplomate pribojavaju se da će geopolitički sukob doći dotle da će biti nemoguće izbjeći konflikt na terenu, a Putin je sebe doveo u poziciju kada nema nazad.

Putin je pokušavao da ojača utiaj Rusije u istočnoj Evropi poslije Hladnog rata.

Ključni element tog projekta je zadržavanje uticaja nad Ukrajinom i sprečavanje Kijeva da uđe u NATO.

"Putin ovakav odnos snaga vidi kao neprihvatljiv i ugrožavajući za Rusiju. Neprivatljiv je jer ukazuje na tijesne vojne, političke i ekonomske odnose Ukrajine i Zapada - koji je viđen kao neprijatelj Rusije", ocjenjuju saradnici njemačkog Maršalovog fonda, Lijana Fiks i Majkl Kimidž. "Ono što Putin želi je da oslabi te veze. I shvata da to neće moći da postigne samo ubjeđivanjem".

Ukrajinske težnje ka Zapadu dugo frustriraju ruskog lidera.

Putin je 2008. tadašnjem predsjedniku SAD Džoržu Bušu mlađem rekao da "Ukrajina nije čak ni država".

Poslije aneksije Krima 2014. i podrške ruskim separatistima u Ukrajini, Putin je izjavio da su "Rusi i Ukrajinci jedan narod, da su svi potekli iz stare Rusije i da ne mogu da žive jedni bez drugih".

Prošle godine, Putin je pisao o "istorijskom jedinstvu Rusije i Ukrajine", te da Ukrajina može biti suverena samo u partnerstvu sa Rusijom, dok Zapad pokušava da oslabi "slovensko jedinstvo".

Ruski separatisti koji su 2014. došli u ukrajinski Donbas, uglavnom iz Čečenije i Osetije, imali su cilj da odbrane "majku Rusiju od NATO-a i povrate Ukrajinu".

Oni smatraju da je svrgavanje ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča, Putinovog saveznika, bilo maslo NATO-a, Amerike i Evrope, protiv Rusije.

"NATO nas je maltretirao u Gruziji i evo sad isto rade i ovdje, moramo da ih spriječimo. Ovo je zemlja naših predaka. Ako ne zaustvite fašiste, oni se množe. Kada završimo ovo u Donbasu, idemo na Kijev", rekao je jedan borac.

Marš na Kijev se nikada nije desio, ali sukob na istoku Ukrajine i dalje traje. Do sada je poginulo oko 15.000 ljudi.